Ads by Google Ads by Google

Fagogo: O le Sone Vevela

Vaega: 44

 

Fa’atalofa atu i le atunu’u i lenei taeao fou, tatou fa’afetaia pea le Ali’i ona ua alafa’i mai i le manuia le mamalu o le atunu’u i lenei taeao fo’u. E ao ai ona o tatou fa’apea ifo, “O Ieova o lo’u leoleo mamoe o ia, e leai se mea ou te mativa ai, Na te ave a’u i le mea o i ai le vaomu’a ou te taoto ai, Amene.” ia manuia le alo fiava o le atunu’u i feau ma galuega o le aso.

 

Na muta mai la tatou tala ina ua a’afia se tasi o tama e igoa ia Yu. G.i le virusi lea na mulimuli ona iloa o le virusi o le Ebola Sudan. Fai mai le tala a le ali’i tusi tala o Richard Preston, e ala i fa’amatalaga a tagata na ia su’esu’eina, o lenei tama, o se tama e filemu ona uiga, ma e i ai fo’i le isi ona uso e tino lelei sa avea ma fesoasoani i le tele o tagata.

 

Ae foliga mai, o le virusi na maua ai Yu.G. e le i umi ona maliu, ae a’afia ai nisi tama na o latou galulue fa’atasi i totonu o le fale faigaluega. O uiga lava e tasi na o’o i ai, ua piliki mai i fafo le toto, ma ua leai se vaega o le tino e le i sau ai le toto, ma na i’u lava ina maliliu ai i la’ua nei. O se tasi o tama, e lauiloa e le to’atele o tagata, ae maise ai, o le to’atele ana uo tama’ita’i ma ua avea ma ala ua pepesi solo ai le virusi i totonu o le a’ai.

 

O le virusi lenei e faigofie lava ona oso mai i le tasi tagata i le isi i se taimi vave, ma e i ai le talitonuga na vave ona pepesi solo le virusi lenei o le Ebola Sudan, ona ua pa’i le ua a’afia i le isi tagata, ma ua vave ona pepesi ona o le faia o feusua’iga fa’aleulugali’i. O le virusi fo’i lenei e a’afia ai loa le tagata o lona uiga ua mautinoa lava e uma ai lona ola ma e to’atele tagata o Sudan na maliliu ai. Ua avea lea tulaga ma ala ua le mautonu ma ua popole ai tagata o lo’o nonofo i le itu i Sasa’e o Sudan. E le gata i lea, ae ua a’afia ai le a’ai o Nzara ma o’o atu i le itu i Sauté i Sisifo o le a’ai o Maridi, lea o lo’o i ai le falema’i.

 

Fai mai le fa’amatalaga a Richard Preston, e mata’utia le tulaga na o’o i ai tagata ma foma’i i totonu o le falema’i lea, ona ua pepesi fa’asolo atoa ai le virusi. Ua le gata i tagata o lo’o mama’i i totonu o le falema’i, ae ua fa’asolosolo ane i ali’i ma tama’ita’i foma’i, ma ua foliga mai o se fale maliu, ae le o se falema’i e fesoaoani mo e ua mafatia.

 

O le mea ua tupu, ua fa’aaoga tui, ma o tui nei, ua tele ina a’afia ai tagata. O auga o le virusi, fai mai, ua foliga mai ua valelea tagata, ua le toe i ai ni o latou mafaufau, o nisi ua tamomo’e ‘ese mai le falema’i, ua leai ni lavalava ae o lo’o tafe mai le toto i o latou tino.

 

Fai mai, o tagata nei, ua tamomo’e telenonoa e su’e o latou aiga, ona ua le mautonu po’o le a le mea ua tupu ia i latou. Ua avea lea tulaga ma ala ua atili ai ona pepesi le virusi i totonu o le a’ai ma ua to’atele ua a’afia ma maliliu ai.

 

O le virusi o le Ebola Sudan, e tutusa le mata’utia ma le virusi o le Malburg, o tagata e maua ai, e le umi fo’i ona fa’ata’afili e le virusi lenei, ae maliliu. Ana fa’apea e mafai e le Virusi lenei ona alu ‘ese mai i totonu o Aferika, o lona uiga e vave lava ona a’afia ai isi malo o le lalolagi e i ai, Cairo, o Athens, o New York, Paris, Lonetona ma Singpore, ma e i’u ina a’afia ai le lalolagi atoa, peita’i, e le i tupu lea mea, ma na alu ‘ese lava le virusi lenei a’o nofonofo pea i totonu o Sudan i Aferika.

 

E faia pea …

 

Fa’alilliu: Akenese Ilalio Zec