Ads by Google Ads by Google

Fagogo: O le Sone Vevela

Vaega: 42

 

Fa’atalofa atu i le mamalu o le atunu’u i lenei taeao fou, malo le soifua, malo fo’i le onosa’i i faiva ma tiute o lo’o feagai ai i lenei aso. E ao ai ona o tatou fa’afo’i le vi’iga ma le fa’afetai i le Atua Soifua, ona o Lana tausiga alofa mo i tatou lea o lo’o tatou maua ai pea le ola i aso uma. Ae alo maia, o le a toe fa’aauau atu la tatou tala fa’asolo mo lenei aso.

 

Ina ua feiloa’i Nancy Jaax ma le tusi tala o Richard Preston, sa fa’amatala uma ane e Nancy le mea na tupu ae maise ai o su’esu’ega na taumafai i ai le vaega a le Ami a le Malo Tele fa’apea le ali’i foma’i o Eugene Johnson.

 

O su’esu’ega na fai e Gene Johnson e uiga i le virusi o le Ebola, e le i manuia, ona o le tulaga na o’o i ai manuki ia na tui i ai le virusi o le Ebola. E leai se manuki na ola, ae na fiu fo’i le ali’i foma’i e tu’u i ai vaila’au ina ia mafai ona tete’e ‘ese ai le virusi, e le i mafai. Na matua’i fa’atama’ia uma manuki ia na fa’aaoga e Johnson e fai ai ana su’esu’ega. Na pau manuki na ola lelei, o manuki e lua lea e le i tuiina i le virusi o le Ebola. O manuki ia sa i le isi itu e fa’afesaga’i tonu lava ma le pa o lo’o i ai manuki ia sa tui i le virusi o le Ebola, ma sa le i a’afia i le virusi.

 

Peita’i, i le lua vaiaso talu ona uma le su’esu’ega ae maise o le fa’alavelave lea na tupu i a Nancy, na tula’i mai ai se tulaga fa’aletonu i totonu o le potu o lo’o i ai le virusi o le Ebola. Ua amata ona mu mu mata o manuki e lua ia sa olaola lelei, ua tafe mai i fafo le toto mai i o la isu, ma ua tafe lauga’o mai le toto mai i o la tino.

 

O le mea e ofo ai, ona e le i tuiina manuki ia e lua i le virusi o le Ebola, e le i tu’u fa’atasia fo’i ma manuki ia sa faia i ai su’esu’ega, na pau le feso’ota’iga sa i ai, o le tu’u fa’atasi lea i le potu e tasi, ae e ‘ese’ese pa na tu’u ai manuki ia e lua ma isi manuki ia ua mamate.

 

O lona uiga, afai e tu’u se tagata i le isi itu o le potu mai le itu o lo’o i ai se tagata ua maua i le AIDS, e le mafai e le AIDS ona alu i luga o le ea ma a’afia ai le isi tagata. Ae o le virusi o le Ebola, e mafai ona alu i le ea ma a’afia ai le tagata po’o le manu, e ala lea i le manavaina o le ea o lo’o i ai.

 

E vave ma e le iloa e se tasi le mafua’aga, e le iloa fo’i e se tasi pe fa’apefea ona sao atu le virusi o le Ebola ma a’afia ai le isi tagata. E le taumate na manava e manuki ia e lua le ea o le virusi o le Ebola ma mama’i ai, o lona uiga e mafai e le Ebola ona pepesi i isi tagata e ala i le ea o lo’o manavaina.

 

Ua mautinoa ai nei e le mafai e le virusi o le AIDS ona alu i luga o le ea ma a’afia ai le isi tagata, ae o le virusi o le Ebola, ua mautinoa nei e mafai e le Ebola ona fa’aaoga le ea e feso’ota’i ai ma a’afia ai isi tagata e pei ona i ai nei manuki ia ua a’afia ma ua maua i le virusi o le Ebola. Ua fa’asaoina le ola o Nancy mai le Ebola  ma o lo’o fa’aauau pea ona galue i totonu o le nofoaga su’esu’e a le Ami a le Malo Tele.

 

O Nancy o se tina e galue malosi, e leai ni ona uiga e tusitusi lima i lona to’alua ma fa’apea atu, “Jerry, e tutusa uma lava o ta tulaga, e tutusa fo’i le a’ofaiga o tupe o lo’o ta maua.” E le o se tina e fa’amaualuga, ae naunau lava lona loto ia fa’atino lana galuega a tofia o ia e galue ai i totonu o le Ami a le Malo Tele.

 

E faia pea  …

 

Fa’aliliu: Akenese Ilalio Zec