Ads by Google Ads by Google

Fagogo: O le Sone Vevela

Vaega: 23

 

Taeao manuia i le alafa’i mai o le atunu’u i fanuga lelei i lenei aso fo’u, i le alofa ma le agalelei o le Atua Soifua. Tatou fa’afo’i ai le vi’iga ma le fa’afetai i le Atua, ona o Lana tausiga alofa mo i tatou e le mavae. Ae alo maia, o le a toe fa’aauau atu la tatou tala fa’asolo o le Sone Vevela e pei ona masani ai.

 

Fai mai manatu o nisi o ali’i foma’i e fa’apea, i le fa’ai’ui’uga o le tausaga 1960, na amata ai se pisinisi tele lava ma le ta’uta’ua i totonu o Uganda, o le Kamupani lea e avea ‘oka o manuki i Europa. O nei manuki e feoma’i fa’atasi i totonu o le pusa e tasi, o lona uiga, atonu o le isi lea mafua’aga ua a’afia ai le tele o isi manuki aua ua tu’u fa’atasi manuki e le o mama’i ma manuki ua mama’i.

 

E i ai fo’i le manatu afai tatou te su’esu’e ma o tatou manatu i le fa’ama’i o le AIDS ma le Marburg, e matu’ai fili lava i le mafaufau, ae o lo’o tatou iloa lava o lo’o i ai le feso’ota’iga o virusi nei ma o tatou iloa ai, e tutusa lava le ituaiga virusi o lo’o tauave e fa’ama’i nei e lua.

 

Se i o tatou toe asia atu le ali’i foma’i o David Silverstein lea sa ia togafitia ma va’aia le ali’i foma’i o Musoke. Ina ua iloa e le foma’i o David Silverstein le ogaoga o le virusi o le Marburg i le tagata, na talosaga ai loa le ali’i foma’i i le Fa’alapotopotoga o le Soifua Maloloina i totonu o Kenya, ina ia tapunia le falema’i o Nairobi.

 

Na atoa le vaiaso o fai su’esu’ega a Dr. Silverstein ma ali’i ma tama’ita’i foma’i ona ua i ai lona masalosaloga atonu ua a’afia Musoke i le virusi. O ali’i foma’i ma tama’ita’i foma’i nei sa o latou fa’atinoina togafitiga mo Tiali Moneti (Charles Monet), fa’apea ma le ali’i foma’i o Shem Musoke. Na mautinoa nei o le to’atele o ali’i ma tama’ita’i foma’i ua amata ona a’afia i le virusi, ma sa taumafai malosi le ali’i foma’i o David Silverstein ina ia vave ona togafitia.

 

Ua manuia le ali’i foma’i o Shem Musoke ona o togafitiga sa fa’atautaia e le ali’i foma’i o David Silverstein fa’apea fo’i ali’i foma’i mai isi malo o le lalolagi, lea ua o’o ane e fesoasoani i tagata mama’i. Na tele le suiga na va’aia nei e ali’i foma’i, ona o le taimi atoa lava a’o fa’ataotolia Musoke, ma tau fai ona togafitiga, na ‘ese lava le va’aiga a ali’i foma’i. Peita’i, ua latou va’ai nei suiga manuia o le ali’i foma’i o Musoke.

 

Na maua le avanoa o le ali’i tusi tala o Richard Preston e talatalanoa ai ma feiloa’i ma le ali’i foma’i o Shem Musoke, ma sa fa’ailoa ane e Musoke ia te ia e fa’apea, ua na o ni nai vaega o lo’o ia manatuaina, ona sa ia lagona ua amata ona a’afia lona faia’i i le virusi. Na ia toe fa’apea ane i le ali’i tusi tala o Preston, sa ia toe manatua e fa’apea, ua na le iloa le mea o le a fai, ona ua na le manatua se mea e tasi. Ae pau tiga sa ia  lagonaina, o le tiga lea o lona tua ma maso o lona tino, ma sa ia manatua fo’i, na fa’asuati Tiali Moneti i ona foliga, i le taimi na taumafai ai e fai ona togafitiga.

 

O paina toto na tui mai i le ali’i foma’i o Shem Musoke, ua tufa solo nei i potu tui toto, po’o potu e sefe ai toto o tagata, (laboratories) i le lalolagi atoa, ona ua mautinoa ua maua ai fa’amaumauga o le virusi o le Marburg. O le virusi na maua ai le ali’i foma’i o Musoke na pepesi mai i a Tiali Moneti. O isi paina toto o le ali’i foma’i o Shem Musoke, o lo’o puipuia i totonu o le falema’i a le Ami (Army) a le Malo Tele i Fort Detrick i Amerika.

 

E faia pea…

 

Fa’aliliu: Akenese Ilalio Zec