Fagogo: O Le Sone Vevela — Vaega 143

Fa’atalofa atu i le mamalu o le atunu’u, i lou alafa’i mai i fanuga lelei i lenei taeao fou i le tausiga alofa a lo tatou Matai oi le lagi. Tatou sunu’i la’ia o lapalapa o malo, ma fa’afo’i le vi’iga i le Atua i lenei aso, aua ua maai vai, ae suamalie ‘ava i lona alofa ma lona ‘agalelei. Ae ia manuia le alo faiva o le atunu’u i fuafuaga o le a feagai ai.

 

Fai mai le ali’i tusi tala o Richard Preston, i le vaitaimi o le tau mafanafana, na alu ai sana asiasiga i le ofisa o Nancy Jaxx, i totonu o le nofoaga a le Ami o Fort Detrick. Fai mai le ali’i o Preston, e taunu’u ane i le ofisa o Nancy Jaxx, o lo’o ‘ofu e Nancy le ‘ofu a le Ami o lo’o pipi’i ai aeto lanu siliva, o lona uiga ua maualuga le tulaga o lenei tina i totonu o le Ami a le Malo Tele.

 

Fai mai le fa’amatalaga a le ali’i tusi tala, ina ua la feiloa’i ma Nancy Jaxx, na fa’aali ane ai e Nancy ia te ia le ata o le virusi o le Ebola. Na a’apa ane nei ma toso mai i fafo le kapeneta o lo’o i ai tama’i fagu laiti o lo’o i ai i totonu le virusi ma savali loa i le isi potu o lo’o i ai mea va’ai fa’apitoa e mafai e tagata e to’alua ona tilotilo i ai i le taimi e tasi.

 

Ua nofo ifo nei le ali’i tusitala o Preston ma tilotilo loa i le mea va’ai fa’apitoa ma e leai se mea na ia iloaina. Na toe avane nei e Nancy le isi ata ma tu’u i lalo o le mea va’ai a Preston, fai mai le fa’amatalaga a le ali’i tusi tala, na ia iloa atu ai le anoano o sela, (cells). O fa’aputuga sela, ua liu suavai atoa.

 

Na fai ane nei i ai Nancy, o le vaega lea o le pa’u manifinifi o le manuki, ua matua’i fa’aleagaina lava e le virusi o le Ebola Zaire. O le manuki lea na a’afia ina ua sao i totonu le virusi i ona ma ma i le tausaga 1986, ma na maua e ala i sa la su’esu’ega ma le ali’i foma’i o Eugene Johnson.

 

Fai mai le fa’amatalaga a le ali’i tusi tala, ina ua tilotilo i le vaega lea o le manuki, na ia fesili ai i a Nancy, o lona uiga na sao i totonu ma a’afia ma ma o le manuki, ona sosolo atoa ai lea i le tino. Na tali Nancy Jaxx, ioe, ma o se va’aiga e le fia va’ai i ai se tasi, na toe fa’apea ane Nancy ia te ia, o le a fa’aali ae ia te ia le isi vaega o le manuki.

 

Fai mai le fa’amatalaga a le ali’i tusi tala o Richard Preston, ina ua toe va’ai i le vaega lea o le manuki, na ia iloa atu ai se va’aiga uiga ‘ese, ona ua matua’i fa’atama’ia lava totoga o le manuki. E foliga ma o se mea na tafu ai se afi, ma ua matua’i uliuli atoa.

 

O sela, ua matua’i ‘ese lava foliga, e pei ua va’ai i se pa sima, ua ta’ape, e pei na pa ai se pomu atomika. Na fa’asino ane nei e Nancy i a te ia, le isi vaega lea a tale le tagata, ona sau ai lea i fafo le fatu tale, o lea mea, ua matua’i leaga atoa. O le mea fo’i lea e le mana’o ai se tagata e tale ane le isi tagata i a te ia pe a latalata ane, ona o lea ua va’ai i ai le ali’i tusitala, o mea masei.

 

O lona uiga, o le mea e sili ona a’afia tele o le manuki, o ona ma ma, ona soso’o ai lea ma ona fuamiti, po’o polo, (se i tulou), ona fa’asolo ane ai lea i sela ma o’o ai ina piliki mai ai le fatu.

 

Fai mai, na fa’apea ane Nancy i a te ia, “Preston, o le tele ia o fesili, pe ana fa’apea e a, pe ana fa’apea e a, ae o le fesili sa’o lava, ana fai ae a’afia ai tagata i totonu o Amerika, o lona uiga, ua leai se tasi e toe ola mai.

 

Ana fa’apea fo’i, o le vaega atoa o le Ebola lea na mamate ai manuki, e le taumate o le a ogaoga tiga ma mafatiaga e o’o i ai le tagata soifua. Peita’i, fa’afetai, e mo’i lava ua a’afia ma ua fa’aleagaina ai na’o meaola e pei o manuki, ae o le fa’afetai sili, e leai se tagata soifua na a’afia ma maumau lona ola i lenei virusi mata’utia i totonu o Amerika.”

 

E faia pea…

 

Fa’aliliu: Akenese Ilalio Zec