Fagogo: O Le Sone Vevela — Vaega 141

Fa’atalofa atu i lou alafa’i mai i fanuga lelei o lenei aso fou, i le alofa ma le agalelei o le Atua Soifua, e ao ai ona o tatou fa’apea ifo, “Le Atua mamana e, ia fa’apaolo ou a’ao alofa i luga i a i matou i lenei aso, ina ia i’u manuia faiva ma tiute o le a feagai ai, a ma’ea, ona o matou fa’apea lea, o i matou lava o ni tagata le aoga, a’o le vi’iga ia fa’afo’i atu i La’u Afio, Amene.”

 

Ianuari Tausaga 1990. O se vaega o le virusi o le Ebola lea na alia’e i talane o Uosinitone, ua toe fo’i nei i lona nofoaga e lafi ai i le toga vao matua. Ae o lo’o fa’aauau pea le ta’amilosaga o ave o le virusi ma e tatau ona fa’aauau ina ia iloa ai o lo’o ola pea.

 

O le nofoaga sa i ai manuki lea na galulue ai le vaega a le Ami a le Malo Tele, ua toe fa’afo’i nei i le kamupani a le Hazelton Washington, ina ua ma’ea ona fa’amama ma fa’amamate manuki sa i ai i totonu. Ua toe amata fo’i ona toe fa’atau mai e le kamupani lea, ia manuki mai Filipaina. O le nofoaga lava lea e i talane o Maila, o lea fo’i ua toe fa’atau mai ai e le kamupani manuki.

 

Ae fai mai le tala, ae e le i o’o i le ono masina talu ona avane manuki nei i le kamupani a le Hazelton i Reston, ae toe va’aia fo’i manuki nei ua amata ona mama’i. Ua tafetafe ifo le toto mai i o latou isu, e pei lava o le tulaga na o’o i ai manuki ia na avane muamua. ina ua va’aia lea tulaga, na vala’au fa’anatinati ai loa le ali’i foma’i o Dan Dalgard i a Peter Jahrling, ma fa’apea lana tala, “Peter, e foliga mai ua toe tupu fo’i.”

 

O le virusi o le Ebola, na sau mai Filipaina. Ona e leai ni tagata na a’afia i le fa’ama’i i le taimi muamua na tupu ai, na manatu ai loa le Vaega a le Ami i Fort Detrick, o le C.D.C i Atlanta ma le kamupani a le Hazelton ua tatau loa ona fa’aaunu’ua manuki- e le tatau ona toe fa’amamateina, ae tu’u pea se i va’ai pe o le a le faiga a le virusi o le a fai i ai.

 

Peita’i, na mana’o le ali’i foma’i manu o Dan Dalgard e fa’asao mai nisi manuki, ae e le i manana’o le kamupani a le Hazelton e toe o ane le Vaega a le Ami ma a latou suti, e foliga mai o lo’o savavali i luga o le masina. O le mea na tupu i totonu o le fale na i ai manuki, o se a’oa’oga ma se fa’ata’ita’iga. O lea ua iloa nei le tulaga na fai e le Ebola i manuki, ua mamate ai nei, ae e le o a’afia ai le tagata soifua.

 

Ina ua ma’ea su’esu’ega na fai i le taimi muamua, na maua ai loa ma le igoa o le fa’ama’i, ua fa’aigoa o le Ebola Reston, ona o Reston lea na mafua mai ai le virusi.

 

Ua i ai le manatu o foma’i popoto na galulue i le sa’iliga o le virusi, e foliga mai o se fa’ama’i fu lu, (flu) lea e masani ona maua ai tamaiti laiti ma e foliga fo’i e mafai ona a’afia ai le tagata i se taimi vave e aunoa ma lona iloaina. Ua amata ona toe a’afia manuki nei, ma na amata mai i le potu H, ma ua fa’asolosolo atu i isi potu o le fale lava lea na tu’u muamua ai manuki ia na ta pe e le vaega a le Ami.

 

Fai mai i le masina o Ianuari, na amata ona va’aia le mama’i o manuki nei, ma ua fa’asolosolo lava ina mamate uma. Ua va’aia le tafe mai o le toto i o latou isu, o mata ua matua’i mumu atoa, ma ua na o le pau’u ifo lava ma mamate. O lea ua fai le tonu, o le a le toe faia i ai ni togafitiga, ae o le a tu’u ai pea, se i mata’ina pea, pe o le a le tulaga e ono aliali mai ai.

 

E faia pea…

 

Fa’aliliu: Akenese Ilalio Zec