Faaulu Puletuimalo se pili sii ai lafoga o faguvai mai fafo
Ua i luma nei o le maota o sui se pili sa fa’aulufaleina e le afioga i le ali’i faipule mai le Itumalo o Fofo ia Puletuimalo D. Koko, e fa’aulutalaina e fa’apea, o se tulafono e fa’ae’e ai se lafoga mo faguvai mai fafo, ma fa’ailoga ese ai lea tupe e fa’ata ai le auala e aga’i atu i “Leafu”, ma fa’aleleia ai mataaga uma i Amerika Samoa.
I le tino o le pili o lo o taua ai e fa’apea, e 5% le lafoga lea ua fa’amoemoe e fa’ae’e atu i luga o le tau o faguvai mai fafo, ma le fa’amoemoe e fa’atupe ai le fa’aleleia o le auala e alu aga’i i le afu i Leone, ma afai ae mae’a, ona mafai loa lea ona fa’aaoga e fa’aleleia ai isi nofoaga o mataaga i Amerika Samoa.
O le 5 sene i le ta’i 500 mililita o faguvai poo le aofaiga fo’i o faguvai uma, o le a faaagaaga e fa’atupe ai le fa’aleleia o le auala i Punaloa, atoa ai ma le fa’ataina o le auala e aga’i i le afu, a mae’a loa ona fa’atinoina lea vaega o le galuega, ona fa’aaoga loa lea o le vaega o le tupe o lo o totoe e fa’aleleia ai mata’aga mo turisi i totonu o le atunu’u.
I aso ua mavae e pei ona i totonu o le tulafono taufa’aofi, sa fausia ai e le Navy fa’atanoa vai i Leone ma Vailoa sa fa’aaoga mo le malae va’alele.
O le mata’aga i Punaloa lea o lo o maua mai ai le vai taumafa, o le isi lea mata’aga sa sili ona mataina i aso ua mavae i taimi o le 1970 ma fa’asolo mai ai i luma mai.
E le gata sa to’atele tagata o le atunu’u e malaga ma tafafao ai, ae fa’apena fo’i i turisi mai fafo, ma ua avea ai lea nofoaga o se nofoaga e fai ma toomaga i le to’atele o turisi mai fafo.
O ni isi o tulaga manuia sa maitauina ai i lea nofoaga, o le fa’aaoga lea e tagata matutua o le Falelima i Sisifo e fa’atau ai a latou mea taulima, toe avea ma nofoaga e fa’ataunu’u ai a latou fa’afiafiaga fa’aleaganu’u i le tele o aso.
O le taimi nei, o lo o ola pea le afu fa’apea ai ma le auala i Punaloa, ae ua matua mana’omia lava le fa’aleleia o le auala e aga’i i ai, ina ia mafai ona toe fa’aleleia ma toe fa’aolaola mai lenei mata’aga sili ona matagofie a le atunu’u.
O le fa’anaunauga o le afioga i le ali’i kovana ma le Ofisa o Turisi e pei ona taua i le tulafono, ia fa’aleleia mata’aga eseese i le atunu’u e mafai ai ona aga’i mai turisi ma maimoa i ai, aua afai e tele nofoaga matagofie e fiafia i ai turisi e aga’i i ai, o le fa’atupulaia fo’i lea o le atina’e tau turisi i Amerika Samoa i le lumana’i.
