Ads by Google Ads by Google

Fa Tu’uga Va’a Mo le Fu’a Ia Apelila

Na fa’aali e le failautusi o le Ofisa o Mata’upu Tau Samoa, Lefiti Pese ua iai fuafuaga a lona ofisa e fa’atulaga ni tu’uga fautasi se fa  mo le Fu’a a Amerika Samoa ia Apelila.  O le fonotaga sa faia i le aso Lulu i le Ofisa i Utulei.

“Ua iai le ma fa’amoemoe ma Nanai, (sui failautusi) o le’a faia ni tu’ugva’a se fa mo le fa’amatagofieina o le Fu’a a Amerika Samoa i lenei tausaga.  Ona o le tele o va’a ua fa’amoemoe o le’a auai mo faigamea i le tai, o lea ua fuafuaina ai o le’a vaevaeina i ni tu’uga se lua.  O le tolu pito i luga mai nei tu’uga e lua o le’a se’e i le su’ega siamupini i le aso o le Fu’a.”

O le fa’amalamalamaga lea a Lefiti i sui o nu’u e iai fautasi na auai i le fonotaga a le Ofisa i Utulei ma kapeteni o va’a 'ese’ese.

Fai mai Lefiti, o tu’uga muamua e lua, o le’a faia lea i le aso To’ona’i, Aperila 14 e su’e ai va’a e ono mo le su’ega siamupini e faia i le aso Lua, Aperila 17. 

“O le aso tonu fo’i lea ua atofaina e le malo e umusa ai ma le fale Samoa fou i le malae o Su’iga’ula A le Atu Vasa i Utulei.  E fuafua la o nei tu’uga e lua (heats) e faia muamua a’o le’i faia le umusaga o le fale Samoa i le aso To’ona’i lava lea,” o le tala lea a Lefiti.

“A maua la va’a e ono mai nei tu’uga i le aso To’ona’i, ona sauni lea o va’a e le’i maua se avanoa mo le tu’uga o le siamupini, o le’a fai la latou tu’uga i le aso Gafua, Aperila 16.  O le tu’uga 'autu o le Fu’a o lenei tausaga o le’a faia lea muamua i le taeao o le aso tonu e fa’amanatu ai le Sisiga Fu’a a Tutuila ma Manu’a i le aso Lua, 17 o Apelila,” o le toe fa’aopo’opo mai lea a Lefiti.

Fai mai a le failautusi, o le’a fiafia le teritori e maimoa i nei tu’uga e tele ma o se taumafaiga e fa’aali atu ai fo’i le fa’afetai a le malo o Amerika Samoa i le sapasapaia e le teritori o lenei fa’aga tama o le tai e pei ona faia i tausaga ta’itasi.

Na fa’alauiloa ai fo’i e le failautusi o Mata’upu Tau Samoa le vala’aulia e le malo o Amerika Samoa o le fautasi numera tasi ma le lua mai Samoa e tutu’u i le Fu’a ia Aperila.  O le fautasi mai Savai’i, le Tolotolo o Tama Uli mai Salelologa ua soso’o ana mua i tu’uga o le Tuto’atasi a Samoa (2010/2011) ma le fautasi o le Segavao mai Si’usega na mua i tu’uga fautasi i Amerika Samoa i le 2006.

Sa fesiligia e Nanai Afuola le 'au usufono pe ono tatau ona tauva sa mai Samoa i tu’uga e lua o le aso To’ona’i (heats) e su’e ai so la 'auala i le tu’uga 'autu o le Fu’a a le teritori i le aso Lua, Apelila 17.  Sa ia ta’ua fo’i e tatau i fautasi mai Apia ona totogi le $500 e fa’aulufale ai a latou sa mo le tu’uga o le Fu’a e pei ona faia i va’a o le teritori.

E fa’asala’ese le manatu o Mapu Paopao, le sui o le Matasaua mai Manu’a i le folasaga a Nanai.  “O le fa’aaloalo lava o le fa’aaloalo.  O le vala’aulia lava o le vala’aulia,” o lana tala lea i le fonotaga.

I lona manatu o nei sa, o malo fa’aaloalogia a le malo o Amerika Samoa ma e le tatau ona totogi ni tupe e ulu ai i faiga mea i le tai a le teritori ona o lo ’o vala’aulia e le malo.

Sa fa’atepa e Nanai ia Paopao na totogi le tupe ulu a le Segavao i le lua tausaga ua te’a e tutu’u ai i le tu’uga va’a o le Fu’a i le 2010. 

E le’i maua se tonu i le mata’upu o le auai o va’a mai Samoa i tu’uga o heats i le aso To’onai ona e le’i iai uma kapiteni ma sui o isi ala’alafaga i le fono. 

Na tali le sui o Nu’uuli, le siamupini tu’uga fautasi o le 2011, Soli’ai Tuipine ma fa’amalo i fuafuaga fa’ata’atia e pei ona tolaulau e le failautusi o Lefiti.  Peita’i na ia fautuaina fa’aulu’uluga o le Ofisa o Mata’upu Tau Samoa ua tatau ona utagia e le komiti o fautasi o lenei tausaga aiaiga uma lava mo le fa’afoeina o tu’uga va’a.

“E tupu mai pea nei fa’afitauli i tausaga uma, o le le lelei ma le sa’o o amataga ma fa’ai’uga o tu’uga va’a o le Fu’a.  Silasila outou e ma’umau le taimi e saini ai feagaiga a le komiti ma kapeteni i tulafono e puipuia ai ma aga’i ai i luma faigamea i le tai ae solomua lava i le komiiti ona le usita’i ma uia 'auala e fa’aleleia ai ma saogalemu ai tu’uga va’a.  Ou te fautua atu Lefiti ma Nanai, fa’amolemole ia suia le fa’afoeina o tu’uga va’a i lenei tausaga ma ia fai ia matagofie le fa’amoemoe o Amerika Samoa.”

O le isi itu na laga e Soloi’ai, o le tupe maua mo le fa’afoeina o tu’uga va’a.  Fai mai a ia, e la’itiiti tele le $20,000 o lo ’o maua e le va’a e mua pe’a fuafua i tupe ma taimi fa’aalu a le ala’alafaga e sauniuni ai mo tu’uga va’a.

“O la matou nu’u e fa’alu le tupe tele e sauni ai le va’a ma le 'au va’a mo le fa’amoemoe.  A’o le $20,000 na maua i le mua i le la tausaga e le taitai ona lava.  E fautua atu ai fa’amolemole ia si’i tupe maua a le va’a mua ma isi va’a uma mo lenei tausaga,” o le augani lea a Soli’ai.

Sa ioe, le failautusi, Lefiti i le mata’upu ma fai mai a ia ua tatau ona ta si’i fa’ailoga mo le tu’uga fautasi o lenei tausaga.  “Ou te au ai i lou finagalo i le tatau ona si’i o le tupe maua a va’a o le’a tausinio mo le Fu’a ia Aperila.  Ua gasea fo’i ala’alafaga 'ese’ese i taumafaiga mo le tapenaga o le fa’amoemoe mo tu’uga va’a.

“Matou te fono nei ma le kovana i le aoauli mo le talanoaina o le tala i le tupe mo le tu’uga va’a o le Fu’a.  Ma o se taimi lava  ole aso o le’a maua ai le tonu i le aofa’iga o le tupe o le’a fa’aalu mo tu’uga fautasi.  O le’a fa’alau iloa lenei mata’upu i se isi fonotaga oi luma,” o le tali ane lea a Lefiti.

Fai mai Nanai, e iai le 'auala e fo’ia ai lenei fa’afitauli.  “Ea pe’a fa’apea o tupe fa’aulu e maua mai va’a o le’a 'ave uma i le fautasi e mua fa’atasi ai ma se tupe pe $20,000 ua fa’aagaga e le komiti mo lenei fa’amoemoe.  O se tupe tele lenei e maua e le mua a’o isi va’a uma, o e malolo e leai sa latou tupe e maua?”

E le’i maua se tasi i nei mata’upu ona e le’i iai ni sui o Pago Pago, Fagatogo, Samoana High School, ma Vailoa.  Na’o sui mai Nu’uuli, Manu’a, Aua ma Fagasa na auai i le fonotaga.  Na tolopo le fono se’i iai se isi aso e toe fa’amautu lelei ai mata’upu na lagaina.

Na fa’alauiloa e Nanai o lo ’o fau le sa o lona ala’alafaga i Vatia.  Peita’i ua ia fa’asaina nusipepa, TV ma leitio latou te pu’eina ata, tusia ni tala ma fa’alauiloa le galuega o la latou sa ua fa’aigoa o le Fua’o.

“Na’o tala e fa’alogo iai ae leai lava se isi ua va’ai i le galuega.  Se ’iloga lava ua avatu la’u fa’atagana i le 'au tusitala (media) ona mafai lea ona tapu’e ata o le Fua’o,” o le tala mai lea a Nanai i le sui o le Samoa News ma le TV i le uma ai o le fonotaga.

Fai mai Lefiti, o se miti a lana sui failautusi ina Ia fau se sa mo Vatia ua leva ona mafaufauina.  “Ua matua Nanai a’o lea ua tino mai lana miti o le fauina lea o se fautasi mo Vatia e pei ona fausia fo’i e lona tama i aso ua mavae le Fua’o muamua a Vatia,” o le fa’apupula mai lea a le failautusi aoao o Mata’upu Tau Samoa.

O Maselino Ioane mai Aua, se fau va’a ua ta’uta’ua i lana galuega o lo ’o fauina le Fua’o i Vatia.

I ni isi tala o fautasi, ua lamalama mae’a le fausia o le Fealofani lll o le nu’u o Fagasa, le galuega o lo ’o faia i le fale va’a i Pago Pago.  O le tufuga mai Niu Sila, o Power o lo ’o gafa ma le galuega.  O le palagi fo’i lenei na fausia le Fealofani ll a le ala’alafaga na malepe i le galu lolo o le 2009.

Na fesiligia Senatoa Dr. Alo Paul Stevens po ’o  le ana ia toe kapeteni ina le sa fou, ae ua ia fa’aalia, ona o tulaga i lona soifua ua na le mafai ai ona toe ta’ita’ia le va’a fou.  “A’o lo ’o iai ni isi o le nu’u o lo ’o ua lava le tomai i le fa’afoeina o le fautasi fou.  Ou te mautinoa o le’a tofi se tagata ua lava le agava’a mo lenei fa’amoemoe.”

O Satele Lili’o, o se tasi lea o kapeteni pito i sili ona tele ana mua a’o ia kapeteni ina le Fealofani ll ua fa’atama’ia.  Sa ia ta’ua fo’i i le sui o le To’asavili i ni aso ua te’a ua ia fa’amavae mai lena tofiga.

Talu ai ona ua ia tau 'avea le suafa o le Satele a lona aiga i Tula, atoa ai ma lana galuega ua iai nei ina ua tofia e kovana Togiola Tulafono ma fa’amaonia e le Fono lona 'avea ma fa’amasino lagolago i mata’upu tau fa’amasinoga, o lea ua le toe mafai ai ona kapeteni le sa o Fagasa.

O lo ’o tatali le galuega i le sa fou fau fa’aona po nei a le ala’alafaga o Aua. Fai mai Leonard Liufau, o le kapeteni o le Paepae O Ulupo’o ma o ia o le ta’ita’i o le 'aumaga, o le’a amata le galuega i le va’a fou po ’o Iuni o le tausaga nei ona o le tufuga o Power o lea e pisi i le fauina o le Fealofani lll a Fagasa.

O le Matasaua mai Manu’a ua suia nei la latou kapeteni.  Ua tofia Vaiolo Taliga e faia a’oga i le gataifale i afiafi mai le aso Gafua i le aso Falaile.  O Mapu Paopao, ua 'avea ma ta’ita’i komiti o tapenapenaga o le  Matasaua ll mo le tauvaga o fautasi ia Apelila. 

O Paopao sa 'avea ma se tasi o faipule mai Manu’a i le Maota o Sui o le Fono a le teritori.

Ua suia e Taliga le kapiteni ua leva a Manu’a, o Fu’ega Moliga.  Fai mai se tasi o to’oto’o o le lua motu, Malemo Lafo Tausaga, o ia fo’i o le fa’atonu sili o tupe a le malo, ua latou faia nei suiga mo le sa a le itumalo ia fou ai ni latou taga ma ala e fa’afoe ai le Matasaua mo lenei tausaga.

Peita’i na fa’aalia e Paopao o nei tofiga e le tumau ona o lo ’o loma le fono a le itumalo e sa’ili ai tofi fou mo le aga’i i luma o le Matasaua i faigamea a le tai a le teritori.

O le Matasaua ll o le fautasi muamua lea ua tu’u i lalo o le sami ma faia a latou a’oga.  Fai mai Paopao, o lo ’o tau fa’amasani le 'au va’a fou i le alo.  O taeao o aso ta’itasi e koleni ai i le 'auala tele.

Ua fa’aalia e se tasi o le ala’alafaga o Faga’alu ua iai lo latou fa’amoemoe e savalia le itumalo tele o le Motu Sa mo la latou va’a tuai e fa’aaoga e le 'aumaga a Faga’alu.  O le va’a lenei na maua mai e Manu’a mai ia Pago Pago.  E le’i fa’ataua e Manu’a le fautasi mai ia Pago Pago ae na uia ala o le aganu’u i fa’aaloaloga masani na mamulu mai ai le va’a.  Fai mai a le sui mai Faga’alu, o le 'auala fo’i lea o le’a aga’i iai la latou savali mo lenei fa’amoemoe o lo ’o fuafua i le amataga o Mati.

I ni isi tala ua va’aia le taufetuli o le iau tau alo a le Aeto mai Pago Pago, siamupini o faigamea i le tai i le 2010, ma le siamupini o le 2011, Nu’uuli i le fia maua lea o se malosi.  Fai mai Leaoa Eddie Tua’olo Fruean le ta’ita’i koleni a le Aeto, e muamua ona tuli le malosi i le tino ma vae ona fa’ato’a tu’u ai lea i lalo o le sa o Pago Pago.  Ua fa’amoemoe o le fa’ai’uga o Fepuali po o le amataga o Mati o le’a si’i ai i le sami le Aeto.

E le’o maua mai se tala i le kapiteni o Nu’uuli o Fanene po ’o afea o le’a tu’u ai i le vasa le sa mo koleniga.

E o’o mai i le taimi nei e le’i tofia e Kovana Togiola Tulafono ma le Ofisa o Mata’upu Tau Samoa se ta’ita’i komiti ma le komiti fa’afo’e latou te fa’atautaia alumaga o faiga mea i le tai o le Fu’a o Amerika Samoa i le 2012.