Ads by Google Ads by Google

Fa’atonu kovana faia su’esu’ega fa’afitauli a’afia aumalaga Lano

Ua fa’atonuina e le alii kovana lona ofisa, ina ia faia se su’esu’ega faasaga i le kamupani va’a lea o lo’o fa’afoeina faigamalaga a le va’a o le Lady Naomi, ina ia mautinoa pe i ai se tulafono ua latou soliina, ona o se faaletonu na a’afia ai nisi o le au malaga mai Lano, lea na vaea mai le malaga a le va’a i le aso Faraile na te’a nei, ona momoe ai lava lea i luga o le uafu e aunoa ma se gaioiga a le kamupani na faia i ai.

“O lea ua faia la’u fa’atonuga i lo’u Ofisa, e su’esu’e le mataupu ma vaai pe mafai ona fa’asala le kamupani va’a i le latou mea lea ua fai, ua vaea le pasese ona tia’i ai lea i’inei, ae o latou e ana ia le matafaioi lea fa’aletulafono, e toe ave ai pasese na latou aumaia,” o le saunoaga lea a le alii kovana, le afioga i le matua ia Togiola Tulafono.

“Afai e maua ane ua i ai se soligatulafono, o le a fa’apena ona fai se fa’aiuga i le tulaga lea, ona ua fai lava si le mafaufau o amio a le kamupani lea e fa’atautaia malaga a le va’a, ona ua latou iloa lelei lava le mea ua tupu, sa tatau ona latou saili se api e tuu i ai le pasese, pe ave fo’i i se fale talimalo e fa’atali ai le isi a latou va’a, ae le o le tia’i fa’apea ua fa’ae’e atu ai fa’asea i le malo,” o le saunoaga lea a le alii kovana.

E tusa ma le toa 41 le aofai o tagata mai le aumalaga a le afioaga o Lano na momoe i luga o le uafu i le vaveao o le aso Faraile na te’a nei, ina ua le avea i latou e le va’a, ma toe auina atu ai loa i le maota o Vui Folole Saulo i Kokoland i le taeao pe tusa o le te’a o le 6:00, ina ua faatoa maua e se sui o le komiti se ripoti e faatatau i lea faaletonu.

Na mafai ona fesiligia e le Samoa News se sui o le afioaga e tusa ai o sona finagalo e uiga i le faafitauli ua tulai mai, ma faaalia ai e le tofa Malaeulu Amoni lona faanoanoa tele ona o le faaletonu ua tulai mai i le aumalaga a le afioaga.

I luga o le polokalame a le alii kovana i le faaiuga o le vaiaso na te’a nei, na fesiligia ai e se tootoo le alii kovana i le mafuaaga o lea faaletonu.

Na taua e le tootoo na valaau atu i le polokalame e faapea, na manaia polokalame uma o le fu’a a Amerika Samoa, ae ua toe faaleaga lava i le faasea a le afioaga o Lano, ona o le faaletonu lea na mafua ai ona toe taofi se vaega to’aitiiti o le au malaga i le vaiaso na te’a nei, ma ua foliga mai ai ua tuuaia e le afioaga le malo ona o le faaletonu na tulai mai ia i latou.

Na taua e le tootoo e faapea, ina ia foia le toe tulai mai o faafitauli nei i le lumana’i, e tatau lava ona i ai ni sui o le komiti latou te mata’ituina ma le toto’a gaioiga uma faapenei, ina ia mautinoa e malaga uma sui o aumalaga mai Samoa i le taimi e fa’ae’e ai le va’a.

Na tomua le tali a le alii kovana i lona faamalulu lea i le paia o le afioaga ona o le faaletonu e pei ona tula’i mai.

Na ioeina e le alii kovana le manatu e pei ona saunoa i ai le tootoo, ua faaletonu gaioiga a le komiti ua mafua ai ona leai se isi na i ai i le taimi na fa’ae’e ai le aumalaga, aua ana i ai se sui o le komiti, atonu e vave ona iloa le fa’afitauli ma saili ai loa se fesoasoani mo le afioaga.

Ae i le aotetele o le mataupu, e talitonu Togiola e le tatau ona tuuaia le komiti i le faafitauli e pei ona tulai mai, ae o le faaletonu e mafua mai i le vaa ma le kamupani lea o loo faatautaia malaga a le va’a, o i latou ia na mafua ai ona vaea le pasese ma le malaga uma ai loa sui o le afioaga i Lano.

Saunoa Togiola, e lei talia e le kamupani vaa le talosaga a le Fofoga Fetalai lea na api ai Saleaumua, mo se avanoa e toe nonofo ai lona nuu sei aulia le vaiaso lenei ona faatoa malaga lea, ma mafua ai loa ona ave faatasi Saleaumua ma Lano i le malaga lava lea e tasi, ma i’u ai loa i le le avea uma o tagata Lano.

“O le isi foi faaletonu ua ou mauaina, sa tu’u ai fo’i ma isi pasese e le o ni pasese o le aso o le fu’a, o iina na mafua ai loa ona to’atele pasese e le’i avea i le malaga, ae sa iloa lelei lava e le kamupani le aofa’i o pasese na latou aumaia mai Apia,” o le saunoaga le fiafia lea a le alii kovana ma lona si’ufofoga ua amata ona si’isi’i.

“E leai se isi e manatu faatauagavale i le afioaga o Lano, ae o le mea ua tupu, ua nonofo le kamupani va’a ma vaea le pasese, ona nofonofo ai lea ae le logoina mai le Ofisa o Mataupu Tau Samoa i le faaiuga ua latou faia, o le mafuaaga lena na tuai ai ona iloa e le malo le faaletonu na tula’i mai.”

Na faamatala e le tootoo na valaau atu i le polokalame faasea a le tofa Malaeulu na lomia i le Toasavaili i le aso Toonai na te’a nei, ma mafua ai loa ona oso se lagona faagaulemalie o le alii kovana ma ia taua ai e faapea, e le tatau lava i se tulafale matua e pei o Malaeulu ona soona saunoa faapea, aua e le’i faigofie foi le auala na talia ai e le malo le valaaulia a le afioaga.

“Afai tou te o’o i Apia,” o le saunoaga lea a le alii kovana ia Lano, “ona fai lea o se tou tagi i le tou kamupani va’a, aua o le va’a na vaea outou, e leai sa matou pisinisi i le mea lena, ae o le lafo mai o le ululu o le laau ma le pagatia i le malo, Lano, fuafua mai o lea fo’i e fuafua atu.”