Fa’atoa iloa le auro moni i le afi

E ui i le tele o tusitusiga ma matematega a le to’atele o le atunu’u, aemaise ai i latou ua lava lo latou tomai i faagatama i le tai e pei ona i ai Tuuga Fautasi, po o ai le Sa o le a sola ma le siamupini o le fu’a o lenei tausaga 2014, peita’i na taua e le tofa a Loititi Maselino Ioane e fa’apea, fa’atoa iloa lava le auro moni i le afi pe a oo i le taimi o le tuuga.

 

“Fa’atoa iloa lava le va’a e mua i le aso o le tu’uga, ae fuafua fo’i le va’a e mua i le malolosi o le auva’a,” o le saunoaga lea a le tofa Loititi, o se tasi o tulafale o le atunuu ua iloga i le galuega o le Tufuga fau va’a, lea fo’i sa ia fausia le tele o fautasi sa avea ma siamupini i lenei ta’aloga e le gata i Samoa ae o Amerika Samoa nei.

 

O ni isi o ia fautasi e aofia ai le Segavao; Little Rina mai Apia, o le Fuao mai Vatia lea o lo o avea nei ma siamupini o tuuga fautasi i Amerika Samoa nei, faapea ai Sa fou e lua lea ua fa’amoemoe e tu’uina i lalo i le vaiaso nei, e pei o le Sa o le Seahawk mai Aoa lea ua toe fa’afou e le afioaga o Nuuuli, ma le Sa fou mai le afioaga i Aua, le Paepaeulupoo II.

 

O le taeao nei lea ua fa’amoemoe e tuu ai i lalo o le sami le Sa fou a le afioaga o Nuuuli, ma le o iloa tonu le igoa o le Sa e fa’aigoa ai e le afiooga, ae fa’atoa manino i le sauniga lotu sa faia i le afiafi ananafi.

 

O le aso To’ona’i o le vaiaso fou lea ua fa’atulaga e tu’u ai i lalo le Sa a le afioaga o Aua, le Paepaeulupoo II, e pei ona fa’amaonia mai e Loititi, o le tufuga lea sa gafa ma le fausiaina o le Sa, o ia fo’i lea na toe fa’afouina le Sa fou a le afioaga o Nuuuli.

 

Ina ua fesiligia e le Samoa News Loititi pe tutusa Sa fou e lua lea ua mae’a ona ia fausia, na tali le tofa Loititi, “e le tutusa, o le Sa mai Nuuuli na fausia mai i fafo, pau la’u galuega sa fai i ai o le toe faaleleia o vaega o le va’a e le i mae’a, ae o le Sa a le afioaga i Aua, o le Sa fou na ou fausia.”

 

I le aso na fa’apaia ai le amataina o le galuega mo le Sa fou a le afioaga i Aua, na saunoa ai Loititi e fa’apea, o le va’a lea o le a sola ma le siamupini o tuuga fautasi o lenei tausaga, o le va’a pito sili lea ona lelei ua ia fausia, ona o lea ua ia tu’u fa’atasia i ai le fausaga o fautasi fa’aonapo nei (high-tech) atoa ai ma le fausaga ua masani ai Samoa.

 

Pau le tulaga fa’anoanoa e pei ona fa’aalia e ni isi o le atunuu, o le leai lea o se Sa mai Samoa e tausinio i le fu’a o lenei tausaga.

 

Saunoa le Kovana le tumau ia Lemanu Peleti Mauga e fa’apea, o le Sa mai Salelologa, le Tolotolo o Tama Uli na fuafua e malaga mai i le valaaulia sa tuuina atu i ai, peitai na teena e le afioaga le valaaulia, ona o tulaga i foe o lo o fa’aaogaina e Sa i Amerika Samoa nei.

 

O Samoa o lo o latou fa’aaogaina foe Samoa, ae o Sa i Amerika Samoa nei o lo o latou fa’aaogaina foe sipuni.