Ads by Google Ads by Google

FA’AMANINO ASPA MAFUAAGA O LANA TETE’E

O le avanoa lea na maua e sui o le Komiti Faafoe a le Faalapotopotoga o le Eletise ma le Suavai (ASPA), e faamanino ai le mataupu e uiga i le ‘veto override’ i luma o le atunu’u, a’o lumana’i ai le palota i le vaiaso na te’a nei, e le gata sa latou fautuaina ai le au palota ina ia palota ‘leai’ i suiga o le Faavae, ae sa latou faamanino foi le mafuaaga o le latou tete’e i lea suiga.

Saunoa le afioga Fanene Morris Scanlan, o se tasi lea o totino o le Komiti Faafoe a le ASPA e faapea, afai ae pasia e le atunuu suiga o le Faavae ma tuu atu ai loa le malosi i le Fono Faitulafono latou te suia ai se faaiuga a le Kovana, lona uiga ua le talafeagai le malosi lea ua tuu atu i le Fono, ona o le Senate e le o palota i ai le atunuu, ae o lo o filifili faale aganuu.

Fai mai Fanene, e foliga mai o le faiga lea ua manatu i ai le Fono, ua atagia mai ai le taumafai e faatusatusa i le Konekeresi a le malo tele o Amerika, e pei ona i ai le malosi latou te suia ai se faaiuga e teena ai e le alii peresetene ni tulafono taufaaofi na o latou pasia.

“E talafeagai le malosi lena mo le konekeresi a le malo tele, aua o lo o palota uma i ai tagata Amerika i le Senate ma le latou Maota o Sui, ae afai e tau faatusatusa i ai tatou iinei i le auala lena, e i ai ona eseesega,” o le saunoaga lena a Fanene.

O le eseesega e pei ona saunoa Fanene, o le maota o sui a le tatou Fono Faitulafono o lo o palota e itumalo taitasi, ae o le Senate, e le palota i ai le atunuu, ae filifili faaleaganuu, o le eseesega la lena e le mafai ai ona faatusatusa la tatou Fono Faitulafono i le Fono Faitulafono a le malo tele, le Konekeresi.

“O le mafuaaga la lena e talitonu ai matou (Komiti Faafoe a le ASPA) sei vagana ua tutusa la tatou Fono Faitulafono ma le Fono Faitulafono a le malo tele e palota uma e tagata o le atunuu, ona faatoa tau feololo lea o le mataupu o le ‘veto override’ e pei ona naunau mai i ai le Fono,” o le saunoaga lea a Fanene.

O le isi atugaluga o Fanene e pei ona ia taua, e le o lava le taimi e faamanino ai i le atunuu le mataupu e faatatau i le suiga o le Faavae, ailoga foi e toatele ni tagata o le atunuu e malamalama i ai.

Sa ia taua e faapea, afai e pasia e le Fono suiga i le Faavae, e mafua mai ina ua malamalama atoatoa tagata palota, o se tulaga taua tele lea, ae afai e pasia ona o le alu i taiga ma manatu a isi tagata, o se tulaga le lelei lea.

Na taua e se tasi o matai i le Samoa News i le po na maea ai le palota e faapea, e tasi lava le faatonuga sa fai i tupulaga talavou uma o le latou nuu na palota, “ia palota leai i le Faavae, leaga tou te le o malamalama i ai.”

Ae i le fono a le Kapeneta sa faia i le vaiaso nei, na taua ai e se molimau le faaleo lea e le alii kovana o lona le fiafia i le gaioiga a le ASPA sa faia, i lo latou taumafai lea e faalavelave i le palota a le atunuu.

Fai mai le molimau, e talitonu le alii kovana, o le faasilasilaga a le ASPA sa fai i le po ao lumanai le palota, na mafua ai ona maua palota ioe mo le suiga o le Faavae, leaga o le atunuu lenei, e le manao le isi tagata e faatonu atu e le isi tagata o ia i le mea e tatau ona fai.

Ina ua mapuna a’e le mataupu lenei e faatatau i le suiga o le Faavae, na faailoa ai e kovana Togiola Tulafono i luma o le Fono Faitulafono i le masina o Setema na te’a nei e faapea, afai ae talia le mataupu i le suiga o le Faavae, ma tuu atu i le Fono Faitulafono le malosi latou te suia ai se faaiuga sa faia e le Kovana, lona uiga i se isi faaupuga, ua tuu atu e le atunuu le malosi i le Fono Faitulafono latou te taitaia ai le malo atoa.

O se tasi o mataupu na alia’e mai ai ina ua finagalo le fono e tuu atu le mataupu lenei i le palota, o le taumafai lea o le alii  kovana e faaulu sana pili e faapalota ai Senatoa o le Senate, ina ia tutusa ai ma le auala o lo o saili ai faipule o le maota o sui.

Saunoa Togiola e faapea, afai ua finagalo le Fono Faitulafono e faaatoatoa tulaga o faigamalo faatemokarasi i Amerika Samoa, lona uiga ua tatau loa ona tutu le malo e lagolago lea tulaga, e ala lea i le tuu uma atu o tofi o le atunuu e filifili mai e le atunuu.

Ina ua taunuu i le Senate le mataupu a le kovana, sa faaalia ai e Senatoa uma lo latou tete’e i le manatau o Togiola.

Fai mai ni isi o Senatoa, o le finagalo o Togiola e faa palota le Senate, ua atagia mai ai lona taumafai e faamalepe tu ma agaifanua a Samoa, e le gata foi i lea, ua atagia mai ai lona le manatu mamafa i measina sa faataoto mai e tuaa i aso ua mavae.

E talitonu Senatoa, e tatau ona taoto atu lenei mataupu i itumalo taitasi e talatalanoa ai, ina ia saili se finagalo o tagata taitoatasi e uiga i lenei mataupu, e ui o lo o malosi lo latou lagolagoina o le le tatau lea ona palota o le Senate.

Fai mai Togiola, o le suia e le Fono o se faaiuga ua faia e le kovana, ua lava lena e faailoa mai ai, o le malosi atoa ua tuu atu i le Fono e taitai ai le malo, tusa lava pe o lo o i ai le kovana sa palota i ai le atunuu.

O le mataupu i le ‘veto override’ na mafua ai loa ona a’e se tofa i le alii kovana, ua tatau foi la ona palota le tofi Senatoa ina ia talafeagai ai ma le malosi lea o le a tuu atu i ai i lalo o le Faavae.

Mai le toa 10,000 o tagata sa palota i le Faavae, e toa 7,177 na palota leai, e aua le suia le Faavae, ae toa 5,854 na palota ioe, ia sui le Faavae. O tagata mai fafo na palota i le Faavae, e to’a 663 na palota leai, ae to’a 596 na palota i ai.