Ads by Google Ads by Google

Fa’amalosia pea Ofisa Aoga a’oa’oina gagana Samoa

O le lua ai lenei o tausaga talu ona fa’aulufale e le Matagaluega o Aoga a le malo i totonu o ni isi o aoga Tulaga Muamua, le a’oa’oina lea o le Gagana Samoa i fanau aoga, e pei ona i ai le latou Polokalame fou ua fa’aigoaina o le “Gagana Taumualua” (Dual Language).

 

O le fa’aaogaina o le Gagana Taumualua e a’oa’oina ai fanau i totonu o potu aoga, o se moemitiga lea na tasi i ai le matagaluega, i le mae’a ai lea ona o latou tu’u fa’atasia o ni a latou suesuega i le mafua’aga e ala ai ona to’atele fanau aoga e fa’au’u mai i Aoga Maualuluga e le gafatia togi e ulufale ai i le Kolisi Tu’ufa’atasi.

 

O le tausaga aoga e 2014-2015 na amata aloaia ai le a’oa’oina o le fanau aoga i le Gagana Taumualua i aoga e 13 i totonu o le atunu’u, mafai ai loa ona a’oa’oina fanau e silia ma le 1,000 i lea polokalame, mai le vasega o le K-5 e oo atu i le Vasega 1 (Level 1).

 

Mo le tausaga aoga lenei ua amata 2015-2016, e na o le to’a 8 aoga Tulaga Muamua ua mafai ona a’oa’oina ai le Gagana Taumualua, mo le Level 2.

 

Na fa’amanino e le Fa’atonusili o le Matagaluega o Aoga a le malo ia Vaitinasa Dr. Salu Hunkin Finau i se feiloaiga ma tusitala i le vaiaso na te’a nei e fa’apea, o lo o i ai le fa’anaunauga a le Ofisa o Aoga, ia mafai ona a’oa’oina le Gagana Taumualua i le K-5 e oo atu lava i le Vasega 8.

 

O le fesili pe aisea ua a’oa’oina ai fanau i le Gagana Taumualua, ae o le Gagana Fa’aperetania lea o lo o taua i le Tulafono e tatau ona a’oa’oina ai fanau aoga i Amerika Samoa, na fa’amanino ai e Vaitinasa e fa’apea, e leai se eseesega o mataupu o lo o a’oa’oina i le Gagana Fa’aperetania, ma mataupu o lo o a’oa’oina i le Gagana Taumualua.

 

“O le Gagana Taumualua, e le gata e a’oa’oina ai le faitau tusi i soo se mataupu, ae a’oa’oina ai fo’i le iloa e le tama ma le teine aoga tusitusi, ae a o o atu loa i le mataupu o le Gagana Peretania, e le fa’aaogaina le Gagana Taumualua e a’oa’o ai le gagana fa’aperetania, ae fa’aaoga lava le gagana fa’aperetania e a’oa’o ai vaega uma o le mataupu,” o le saunoaga lea a Vaitinasa.

 

I suesuega sa faia e le matagaluega na manino ai, o le 96% o fanau aoga i Amerika Samoa, o le gagana Samoa o lo o fa’aaoga e i latou e feso’ota’i ai i totonu o aiga ma aso fai soo, peita’i o le fa’afitauli o lo o tula’i mai, o le taimi lava e ulufale ai i latou nei i le potu aoga, o le taimi fo’i lena e tu’u atu ai e le faiaoga le gagana peretania e a’oa’o ai i latou, e aunoa ma so latou malamalama lelei i le gagana peretania.

 

“Afai o le tama ma le teine o loo tautala i aso uma o lona olaga i le gagana Samoa, ae oo atu i le potu aoga ae tu’u atu i ai e le faiaoga le gagana fa’aperetania e a’oa’o ai mataupu i totonu o le vasega, o le a matua faigata i lea tama ma le teine lea ona malamalama i le gagana peretania, e amata mai lava i le vasega amata e oo atu lava i le vasega maualuga, o lo o fa’aauau pea ona le malamalama le tama ma le teine aoga lea i mataupu o lo o a’oa’oina gagana fa’aperetania,” o le saunoaga lea a Vaitinasa.

 

O le fesili la pe fa’apefea ona foia le fa’afitauli lea o le vave ona a’oa’oina o fanau aoga i le gagana fa’aperetania, ae le i taitai ona sauni i latou e talia lea gagana, na saunoa ai Vaitinasa e faapea, o le autu tonu lena o le Gagana Taumualua lea ua a’oa’oina nei i ni isi o Aoga Tulaga Muamua i le atunu’u, ina ia mafai ai ona malamalama lelei fanau aoga i le faitau tusi, tusitusi atoa ai ma le sipelaina o upu i le gagana Samoa, ona faigofie ai fo’i lea ona malamalama i latou i le gagana fa’aperetania.

 

E le o fa’amalosia e le Ofisa o Aoga ia matua, fanau aoga ma faiaoga e auai i le a’oa’oina o le Gagana Taumualua.

 

“O le taimi o le lesitalaina o fanau aoga, o le taimi lea e fesiligia ai i matua pe finagalo e auai a latou fanau i le a’oa’oina o le Gagana Taumualua pe leai, e o o fo’i i faiaoga, e fesiligia i latou e finagalo e auai i le a’oa’oina o le Gagana Taumualua pe leai, sa malilie uma lava i latou e auai i le a’oa’oina o le gagana,” o le saunoaga lea a Vaitinasa.

 

O se tasi o fa’afitauli na taua e le tama’ita’i Fa’atonusili sa mafua ai ona to’atele fanau aoga e le pasi i suega ulufale i le Kolisi Tu’ufa’atasi, sa le i lelei le fa’avaeina mai o le a’oa’oina o le gagana Samoa i totonu o potu aoga i tausaga ua mavae.

 

“O le isi fo’i fa’afitauli o lo o maitauina i le taimi nei, e fiafia tele matua talavou e talanoa i le gagana fa’aperetania i a latou fanau i totonu o aiga ma so o se nofoaga, ma ua avea ai lea amioga o se auala e fesoasoani ai i le aveesea mai o le gagana fa’a Samoa mai fanau talavou, o le isi la lena aoga o le Gagana Taumualua, ia toe fa’amausali ai le a’oa’oina o le gagana Samoa i olaga o fanau aoga,” o le saunoaga lea a Vaitinasa.

 

O ni isi o tama fanau a Samoa ua i ai le agava’a fa’apitoa i le gagana ma le poto salalau, sa fesoasoai i le tu’u fa’atasia o Iunite o lo o a’oa’oina ai le Gagana Taumualua, atoa ai ma le fa’aliliuina o upu mai le gagana fa’aperetania i le gagana Samoa, e aofia ai le afioga ia Galumalemana Afeleti Hunkin, o se tasi o faiaoga iloga i Iunivesite i Niu Sila, ma le faletua ia Patisepa Tuafuti, o se tasi fo’i o faiaoga iloga i Iunivesite i Niu Sila ma Samoa.