Ads by Google Ads by Google

Fa’alauiloa Kereti Mata’utia Jr lona toe tauva tofi Uosigitone

O le vaiaso nei lea ua faalauiloa aloaia ai e le afioga Mua’au Kereti Mata’utia Jr lona faamoemoe, e toe fia tauva mo le nofoa a le atunuu i le Konekeresi, e ala i le palota o le tausage 2014.

 

O se faasalalauga Mua’au i luga o le Samoa News i le aso, o lo o faalauiloa aloaia ai lona faamoemoe.

 

“Ua ta fia inu i le taufa na momo’o i ai le Tupu o Tavita, o le mea lea, finagalo malie ae lafo mai le pule e tautua ai mo le atunu’u ma le malo,” o se vaega lea o le saunoaga a Mua’au i lana faasalalauga i luga o le Samoa News.

 

Ina ua fesiligia o ia i le aso ananafi i sona finagalo e tusa ai o lona faamoemoe, na taua ai e Mua’au e faapea, ua mafua ona vave faalauiloa lona faamoemoe mo le palota i le tausga fou, ina ia lava le taimi e alu ai e mafuta ma feiloa’i ma le atunuu.

 

“I le taimi muamua na ou tauva ai i le tauvaga na te’a nei, ou te iloa e le’i lava se taimi na ou faaalu ou te mafuta ma faamasani atu ai i le atunuu, ou te talitonu o le isi lea ki atoa o le faamoemoe lenei, o le silafia lelei lava e le atunuu o le sui tauva, e tatau foi ona malamalama le sui tauva i lagona ma finagalo o le atunuu,” o le saunoaga lea a Mua’au.

 

O le palota mo le nofoa i Uosigitone i le  2012, na toe filifilia ai e le atunuu le tofa Faleomavaega Eni Hunkin e fai ma o latou sui i le konekeresi, mo lana nofoaiga sosoo lona 13.

 

Mai sui e to’alima na tausinio i le 2012, e 7,221 palota na maua e Eni; sosoo ai Aumua Amata e 4,420; Rosie F. Tago Lancaster e 543 ana palota; Mua’au e 411 ana palota, ma Fatumalala Leulua’ialii A. Al-Shehri e 300 ana palota sa maua.

 

Na taua e Mua’au, o le isi laasaga o le a soso ai nei, o le amata loa lea ona faapolokalame taimi na te asia ai afioaga ma itumalo taitasi o le atunuu, ina ia tele se taimi e faaalu e faalauiloa ai le autu o lona faamoemoe, atoa ai ma le faamasani atu i tagata o le atunuu.

 

“E leai lava se isi mafuaaga ua ala ai ona ou manatu ou te toe taumafai mo le tofi, ona ou te iloa, o lo o i ai le agavaa ma le naunautaiga ia te a’u, e fia ofo atu lo’u tagata e tautua ai Amerika Samoa, e ala i le tofi faipule i Uosigitone,” o le saunoaga a Mua’au.

 

Ina ua fesiligia sona finagalo i mataupu e tatau ona ave i ai lana faamuamua pe afai ae faapaleina o ia i le tofi, na saunoa ai Mua’au, “ou te manatu e ave la’u faamuamua i le faaleleia lea o le tamaoaiga o le atunuu, aemaise lava i le tulaga o taofia lea o le tulafono e siitia ai totogi maualalo i Amerika Samoa.”

 

Na saunoa Mua’au e faapea, na te le lagolagoina le tulafono a le feterale lea ua siitia ai totogi amata i Amerika Samoa.

 

“Afai e manuia lo’u faamoemoe o le tofi, o le aso lava ou te taunuu ai i Uosigitone, o le aso fo’i lena e aveese ai ma Amerika Samoa le tulafono lea na pasia e le konekeresi, ina ia sii le maualuga o totogi amata i le atunuu, ae tuu mai pea totogi amata e iloilo e Amerika Samoa, fuafua lava i le tulaga malosi o lo o i ai lona tamaoaiga,” o le saunoaga lea a Mua’au.

 

Saunoa le sui tauva e faapea, e le o Amerika Samoa o se setete, e laiti fo’i pisinisi o lo o maua i le teritori, e le gafatia ai le tulaga o le siitia maualuga o totogi maualalo mo tagata faigaluega.

 

Ae ina ua fesiligia le susuga Mua’au pe faapefea nisi o le atunuu aemaise lava tagata faigaluega e maualalo la latou tupe maua i le tausaga, lea o lo o finau mai ina ia sii totogi amata ona ua taugata le tau o le soifuaga aemaise ai o le maualuluga o le tau o oloa ua i ai i le atunuu, na saunoa ai Mua’au e faapea, e i ai le auala e mafai ona ia uia e fesoasoani ai i tagata faigaluega nei, e pei o le faaulu lea o se tulafono i le konekeresi e faaitiitia ai tupe o lo o tipi a le feterale, ae maua ai le avanoa e tele ai le tupe e fo’i ma le tagata i lona aiga.

 

O le isi auala e pei ona ia saunoa e mafai ona fesoasoani atu ai i tagata e maualalo le tamaoaiga, o le saili lea o se auala e mafai ai e le malo ona faaitiitia lafoga o lo o faaee atu i oloa mai fafo, ina ia mafai ai ona faataugofie le tau o oloa e faatau atu e pisinisi i le atunuu.

 

Na taua e Mua’au e faapea, talu ai e le o i ai se tulafono e faatonutonu ai tau o oloa i le atunuu, e mafai e le malo ona faaitiitia lafoga mo oloa mai fafo a le aufai pisinisi, ina ia mafai ai foi e le aufai pisinisi ona faataugofie a latou oloa e faatau atu i le atunuu.