Ads by Google Ads by Google

Fa’ailoga 21 tausaga tautua Food Stamp i A.S.

Mai ia Aokuso 03, 2015 na amata ai ona fa’amanatu le 21 tausaga o le auaunaga a le Foos Stamp i le mamalu o i latou e agava’a ai o Amerika Samoa. Ua le manatu le matagaluega ina ia matua faia ni ‘aiga tele, ae ua fa’aaogaina tatau lea avanoa, e o’o ane ai le fa’atonu sili,  Taeaoafua Dr. Meki Solomona ma faia se saunoaga fa’afetai i le Atua mo lenei polokalama aoga.

 

Ua avatu fo’i le fa’amalo ia i latou o lo’o aoga i ai, ma avatu tima’iga ia i latou, ina ia onosa’i i latou a’o taumafai le aufaigaluega, e fa’asolo atu o latou suafa, ‘ina ia tofu le gogo ma si ana i’a’ i lea aso ma lea aso, ua atofa ai e fa’ao’o atu ai a latou penefiti.

 

“Afai e lape le aufaigaluega, ia outou onosa’i ma fa’amagalo, peita’i, ia mua ia te outou le agaga onosa’i e fa’ato’ato’a mai a tatou feso’ota’iga i aso fa’apenei. E ui ina tatou iloa lelei e to’atele, ae ia tatou tofu le laei o le onosa’i ma le fa’apalepale. E matua atu le aufaigaluega ia te outou.”

 

Na saunia lelei fo’i keke i nei aso ta’itasi, ia tofusia uma ai i latou o lo’o agava’a i le polokalama, lea e fa’asolo mai i le aso 3 - 7 Aukuso. E le gata i lea, ae ua toe fa’afou mai a’oa’oga masani o ituaiga taumafa kukaina lelei, ma fa’amatalatala auiliili ituaiga o mea’ai e aoga tele mo le soifua maloloina, ma e tatau ona tausisia ona taumafa ai i le vasega o i latou uma ua agava’a i le Food Stamp.

 

O lea vaega o le auaunaga sa malaga fa’apitoa mai ai le vaega a le CNR a le Land Grant a le Kolisi Tu’ufa’atasi latou te fa’atinoa mo le mamalu lautele o talia le Food Stamp, aua o ituaiga mea’ai nei ua talia ma e tatau ona fa’atau e i latou ua maua nei penefiti.

 

I le vaega a le ‘au kuka, ua latou faia ai le “Supo” e tu’u i ai le tele o fuala’au ‘aina, ae le tele se a’ano o manufasi e tu’u i ai, peita’i, ua fa’atonutonu ma fa’asino ia i latou e maua food stamp, ina ia taumafa paleni mo le soifua maloloina.

 

Ina ua fesiligia le tama’ita’i sui fa’atonu Caroline Samoa, i le aofai o i latou ua mauaina lenei fa’amanuiaga i le atunu’u, ae fa’ailoa mai, “Ua silia ma le 41,000, ae le o taofia lava, o lo’o iai aso patino o masina ta’itasi, e mafai ai ona fa’aulu mai talosaga a nisi o le mamalu lautele, ua manatu e agava’a i nei penefiti.”

 

Mo sui uma e agava’a, e tatau ona le silia ma le $1,008 lana tupe maua i le masina e tasi, silia ma le 60 tausaga le matua, ma o lo’o lelei fo’i ana pepa nofo mau i le Ofisa o Femalagaiga.

 

Manatua afai e tauaso, pipili pe i ai fo’i fanau ua le atoatoa tino ma le mafaufau, e agava’a i latou na e tusa pe leai se tamaoaiga tausi pe le’i atoa fo’i le 60 tausaga o le soifua.

 

Ona o le aofai o le tupe maua e fa’asoasoa aga’i i ai le aofai o lau penefiti e tatau ona maua, o lea ua fa’avasega ai le tupe e afua mai le sui e le o i ai se tupe maua na te mauaina atoa lea penefiti e $160 i le masina. Ona fa’asolo mai ai lea i le $128; $102; $82. ma le $64 e pito i maulalo ai.

 

I le taimi nei ua fa’atulaga ai le aofaiga e $7.8 miliona e fa’asoa i le tausaga atoa mo tagata agava’a fa’atasi ai ma le totogi o tagata faigaluega uma i lea ofisa.