Ads by Google Ads by Google

Fa’afotuova’aulu le Tofa le Launatausala Fa’agau S. Savea Lefiti

Na fa‘atumulia le laoa i Vainiu i le pa’ia o aiga i ona itu tetele ma ona itu taulagi, aua ua fa’afotuova’aulu le tofa le foe tu’ese i le Itu’au, le tofa le Launatausala, Fa’agau Lauluafetalai S. Lefiti i lona itumalo, le Itu’au Malosi, ia Novema 22, 2013.

 

O le itula e 5:00 i le afiafi na poto ai uma aiga i le Malumalu Ekalesia Fa’apotopotoga Kerisiano i Amerika Samoa i Matu’u ma Faganeanea e molimauina le fa’apa’iaina o le nofo e le vasega o Faife’au tofia.

 

Na masi’i fa’atasi mai lava i la’ua ma le afioga le Nofo Fanau. o le pa’ia lava lea i Gagamoe e afio ai le afioga le Ma’oputasi o le tama fa’asau a le faleagafulu, susu ai tei ma anoalo, susu le matua ma le nofo fanau, anoalo i fale ae tausi va’atele e lau fetalaiga Tuaolo o le na faleagafulu i ai le motu ma le Falefa ma le mamalu o le Launiu na saelua.

 

Na mua i malae le masi’i fa’aaloalo a le aiga Sa Lefiti mai le Manu’atele, aua o le tupuga lea o le tofa Fa’agau Lefiti, ma sa tula’i ai le Tofa le To’oto’o Fofo Sunia e molita’i fa’aaloaloga ma tapenaga sa ma’au i ai le  pa’ia o aiga i lea lava taeao fou i Vainiu.

 

O le ava o le usualele a le itumalo ma Samoa na atoa i Vainiu i lea taeao manino, sa agaia lea e le itumalo a le Itu’au, na folafola ava ma toe pule ava le tofa Fa’amatuainu Iakopo Lefiti, ae pule ‘ava a le itumalo e le tofa Taufete’e John Faumuina. O le tofa le Tama Matua Savea Tavita sa ia malo i le sivaloa ma le fa’atau pa’ia ae a se upu mo le fa’anofonofo i lona aso iloga i le itumalo.

 

Ua atoa nei le 45 tausaga o le soifua o le Nofo, peita’i, ua mae’a lelei ana tautua iloga i le tatou malo e ala i lana tautua mo le 20 tausaga ile Fuava’a po’o le Navy.

 

Ina ua taliu mai i aiga ua mae’a lea tautua, sa talosaga ai e fia faigaluega i le Matagaluega Pulea Tagata Faigaluega a le tatou malo, ma sa fa’akonekarate ai, ma fa’aaoga ai lona tikeri ‘Masters in Human Resources Management,’ sa ia sailia a’o auauna i le fuava’a a le Malo tele. I le taimi nei, ua ave lana fa’amuamua i lana auaunaga lenei i lona tofi matai, ma ua faia lana filifiliga o le a le toe tautua i se isi tofiga fa’alemalo!

 

I lana  auaunaga i lana Ekalesia Fa’apotopotoga Kerisiano i Matuu ma Faganeanea, na soifua mai lava i ona tua’a ma papatiso ai a’o la’ititii, avea ma talavou i le autalavou, totino i le aufaipese, avea fo’i ma Peresetene o le Autalavou i lona tula’i mai i na vaitau, ua avea nei ma Tiakono o le Ekalesia, ma ua fa’ae’e fo’i ia te le tofiga fa’aletausaga o le Failautusi o le Ekalesia i Matu’u ma ua avea i la’ua ma le Tausi ma Tiakono o le Ekalesia.

 

O lana tautua i lona aiga ma le Afio’aga i Matu’u ma Faganeanea sa amata mai i le avea ai ma tale’ale’a i le Aumaga ao le’i tu’ua le atunu’u ma avea ma fitafita o le Navy a le Inaite Setete o Amerika. Ina ua litaea ma taliu mai sa fa’aea i ai aiga i le suafa, “Lauluafetalai” ma sa tautua ai i lona Aiga Sa Savea i Matu’u ma lona aiga Sa Fa’agau i Faganeanea. Peita’i, lea ua toe tasi moemoe finagalo o aiga, ina ia nofo mai i le suafa Fa’agau mo aiga.

 

O le tautua a lona Tausi Norma Jean Lefiti sa muai avea ai o ia o se Faia’oga i le ASCC i lona fa’ailoga Masters in Business Administration in Accounting peita’i, ua suia nei ma ua avea o ia ma Financial Manager i le Tri Marine, le kamupani i’a fou ua suia nei le Samoa Packing.

 

O a’oa’oga a le tofa Fa’agau Lefiti sa amatalia lava i Matafao Elementary, soso’o ai ma a’oa’oga maualuga i Samoana High ma fa’au’u ai i le tausaga 1986, ae fa’ai’u ai ina ulufale i le US Navy ma litaea mai ai ina ua mae’a le 20 tausaga o lana tautua.  A’o i ai i la’ua i totonu o le Navy, sa fa’aaogaina tatau taimi e sailia ai tusi pasi maualuluga ua agava’a ai nei i la’ua ma le tausi i faiva ua litaea mai ma faigaluega ai nei. E to’alua o la’ua aloali’i o Pu’ela Shawnde Lefiti ma Lene Shaquille Lefiti.