Ads by Google Ads by Google

Fa’afetaia e aiga le kovana ona o galuega ua maua i Guam

Na faafetaia e nisi o matua o alo ma fanau ua maua avanoa e galulue ai i le teritori o Guam le kovana sili, ona o le avanoa ma galuega ua maua e a latou fanau e galulue tumau ai ma fesoasoani mai ai i le lumanai o aiga.

“E le maua gofie avanoa faapenei e galulue ai o tatou tagata i isi teritori o le malo tele, lea e pei ona faamanuiaina ai i latou na auina atu i Guam i lalo o le polokalame sa saili e le alii kovana, o le agaga faafetai lena i le kovana ma le malo,” o le saunoaga lea a se tasi o tama o loo aofia ai ma se tasi o ona alo i le toa  25  lea ua faamaonia mai le maua o avanoa e galulue tumau ai i totonu o Guam.

O le lagona lava fo’i lea na mafai ona faaleo mai e le tina o Elena Filipo o Nuuuli, e faafetaia ai le alii kovana ona o avanoa ua faamanuiaina ai lona to’alua o loo malaga atu ai i le silia i le toa 30 lea na o e aooga i Guam.

O lagona fiafia o aiga o i latou sa malaga i Guam mo aoaoga na mafai ona faaleo ina ua faalauiloa e le alii kovana i luga o lana polokalame i le faaiuga o le vaiaso na te’a nei, se tala fiafia e faatatau i le maua ai o galuega tumau a nisi sa malaga atu i Guam.

Saunoa Togiola Tulafono e faapea, o le vaiaso nei lea ua faamoemoe e faia ai le faauuga mo i latou e silia i le toa 30 ia sa malaga mo aoaoga, ma ua filifilia ai le Fofoga Fetalai o le Maota o Sui ia Savali Talavou Ale e fai ma sui o le malo, e auai atu i lea faauuga.

I le faaiuina ai ma le manuia o aoaoga faapitoa na malaga atu i ai i latou nei, na taua ai e Togiola e faapea, e toa 25 ua maua galuega ma kamupani i Guam, e galulue ai i galuega tumau.

“O le vaiaso nei (vaiaso na te’a nei) na amata agai atu ai i latou nei ua maua galuega tumau i fale e nonofo ai, ina ua o ese mai i fale sa aumau ai ao faagasolo aoaoga mo le umi e 3 masina, ma o i latou nei ua maua avanoa e faa faigaluega ai e nisi o kamupani i totonu o Guam,” o le saunoaga lea a le alii kovana.

E lei faailoa mai e le alii kovana le tulaga o le a oo i ai le isi vaega lea e lei maua ni galuega i le taimi nei, pe o le a toe foi mai i le atunuu, pe nonofo ai pea i Guam mo le tau sailiina o ni a latou galuega.

E le’i atoa se lua vaiaso talu ona tuua e le au malaga le teritori ae saunoa Togiola i luga o se tasi o ana polokalame e faapea, na pau le faafitauli lea ua feagai ma nisi o le au malaga, o le ma’i manatu mai o fanau i matua ma aiga, ona o nisi o i latou nei o le taimi muamua lea ua o ese atu ai ma aiga.

Peitai o le faalauiloaina mai ai e Togiola o lenei mataupu i luga o lana polokalame i le faaiuga o le vaiaso na tea nei, na mafua lea ina ia taofia ai le tele o tala muimui o loo faasalalau e le toatele ma latou fesiligia ai le mafuaaga ua saili ai galuega i fafo ae le saili lava i Amerika Samoa nei.

Saunoa Togiola, o i latou ia e faia le muimui i tulaga faapea,  o tagata pito sili ia ona le malamalama i fuafuaga ma gaioiga a le malo o loo fai mo le manuia o tagata uma. 

“Afai ua e iloa se mea e maua ma tele ai galuega, aisea ete faatali ai ae le alu e aumai mea ia e maua ai galuega,” o le saunoaga lea a le alii kovana, ae le iloa poo ai o loo faatatau i ai ana saunoaga.

Na taua e le alii kovana e faapea, e le maua uma foi e le malo ni avanoa e maua ai ni galuega mo le atunuu, aua o nisi taimi e faalagolago le malo i pisinisi e maua mai ai isi galuega faaopoopo mo tagata, ona e tapulaa galuega a le malo i nisi o taimi.

“E le soona faasalalauina galuega a le malo, aua afai e tele galuega e tuuina atu ae leai ni tupe e faatino ai galuega, ona tulai mai foi lea o le isi faafitauli,” o le isi lea saunoaga a le alii kovana.

“Vaai oe lea e faia le mea lea o le muimui, fai ni mea lelei ae aua le malosi e  faatulai le muimui ma le faitio ae faatulai ni mea lelei e faa faigaluega ai ni tagata se toa 10, ae aua le na o le faalele o faamatalaga,” o le saunoaga a le alii kovana.

O le agaga o le malo ua mafua ai ona saili galuega i fafo, poo fea lava e maua i ai galuega, ia mafai ona faaaoga e tautua ai aiga, nuu ma ekalesia e pei ona saunoa le alii kovana.