Ads by Google Ads by Google

FA’AAOGA TAMA’ITA’I LATOU TINO SAILI AI TUPE

APIA, SAMOA - Ua toe faalauiloa mai i ni ripoti mai Samoa le toe manu a’e lea o tu ma amioga faa talitane e pei ona vaaia ai i se taimi umi ua te’a atu, e ala i le faaaogaina lea e nisi o tamaitai Samoa o latou tino (tulou) e saili ai a latou tupe, e ala i feusuaiga ma faiga faasotoma ma komoro e pei ona vaaia i soo se nofoaga o atunuu o le lalolagi i le taimi nei.

O nei faiga o loo matua teena malosi e nisi o matua, matai faapea ai ta’ita’i o ekalesia, faalapotopotoga ma le malo, ona o aga nei ma suiga ua le o gatasi ma tu ma aganuu a Samoa.

“E ui e le aiga uma Samoa ae o le atunuu e mamalu ana tu ma agaifanua e ola ma soifua ai ona tagata, e pei o le va tapui o alii i tama’ita’i, o le tama i lona tuafafine, atoa ai ma pulega faamatai lea o loo maualuga ai le olaga a Samoa,” o le saunoaga lea a se tasi o tamali’i o le atunuu e le’i finagalo e faalauiloa lona suafa.

Ae na taua foi e le alii faifeau mai se tasi o Ekalesia Kerisiano i le atunuu o Rev. Isaako Reupena e faapea, e le mafai ona toe taofiofia le sasao faaafi o amioga ma faiga faa solitulafono ua vaaia i le lalolagi ma Samoa i le taimi nei, ona o mea ia ua uma ona valoia e le Tusi Paia.

“E fou mea nei ua tutupu mai i totonu o Samoa e aofia ai ma Amerika Samoa, peitai e le fou i le tagata Kerisiano e malamalama i lona Atua lea o loo faavae ai lona malo, aua o mea ia sa valoia e le Mesia e ao ona tutupu, a’o latalata atu i taimi faigata o le olaga,” o le saunoaga lea a Rev. Isaako.

O tala na salalau solo i uaealesi mosooi i le taulaga i Apia faapea ai ma tusitusiga i luga o nusipepa i le atunuu, na mafua ai ona sailia e nisi o tusitala faamaoniga o lenei mataupu, ina ua taua i ni faamatalaga le faaaogaina lea e ni alii Saina o loo galulue i se konekarate faufale ma ni tamaitai Samoa se fale oo tuufua i Motootua e faataunuu ai lenei pisinisi.

O le faleoo lea na taua i ripoti o loo avea ma nofoaga autu o lenei pisinisi talitane, o loo i le itu i sisifo o le maota o le Ao o le Malo i Motootua, faafesaga’i ma le falema’i. O ripoti mai nisi o le atunuu na tuuina atu i le au faasalalau na taua ai se tamaitai Samoa o loo faauluulu i ai lenei pisinisi, o ia lea o loo totogi i ai tupe mai alii Saina ina ia mafai ai ona feiloai ma mafuta atu i tamaitai Samoa o loo agai atu i po taitasi.

Sa faaalia foi e alii leoleopo o le falemai ina ua fesiligia e tusitala lo latou vaaia lea i le tele o po o nei uiga o faataunuuina pea lava i totonu o le faleo’o tuufua lea.

Na asia e nisi o tusitala le nofoaga lea ma maitauina ai se tamaitai Samoa lapo’a o loo nofo i luga o se nofoa i totonu o le fale, ae o loo i ai faatasi ma ni alii Saina atoa ai ma ni tamaitai Samoa i afiafi o aso taitasi pe tusa ua ta le itula e 6:00.

Na vaaia le silia i le toa 10 tagata kamuta mai Saina e tumutumu ai i le faleoo lea i afiafi o po taitasi, atoa ai ma le toatele o tamaitai Samoa e lolofi atu i ai.

E leai ma se isi o i latou na fia talanoa i tusitala i Apia ina ua taumafai e saili ni o latou manatu, e oo lava foi i tagata Saina e leai se isi e iloa tautala i le gagana faaperetania, ma o iina lea ua afua mai ai nisi o faasea mai tagatanuu o Samoa i le taimi nei, ona o lea ua foliga mai ua oo lava ina ofi atu i Samoa faiga o loo faia i atunuu nei i Asia ma ua aafia ai le soifua malupuipuia o le va o alii ma tamaitai Samoa.

I le tausaga e 2009 na amata alia’a mai ai amioga nei i le tala fatai o Apia ina ua vaaia le toatele o tamaitai e lolofi atu i nisi o nofoaga faapitoa i le po ma feofeoa’i ai ma nisi o tagata mai fafo e aofia ai turisi ma tagata mai Asia.

O nisi o tamaitai na mafai ona fesiligia e tusitala i Samoa i le mafuaaga ua latou faia ai lenei ituaiga olaga, ae sa latou taua, pau lea o le auala e saili ai a latou tupe e ola ai.

O nisi o tamaitai sa latou faailoa i tusitala le i ai o ni faafitauli i totonu o latou aiga, ma ua manatu ai e saili le ituaiga olaga lea atonu e maua ai se mapusaga. O isi tamaitai ua avea faiga faatalitane o se galuega ua saili ai tupe e ola ma tausi ai lona ia lava olaga, ma faatau ai mea e manao i ai e pei o lavalava, fale e nofo ai faapea ai ma le faatinoina o isi manaoga e manaomia i lona olaga.

O le masina o Ianuari na faasala ai e le malo feterale i Hawaii ni tagatanuu se toalua mai Saina, ina ua faamaonia moliaga o le taupulepule lea e faia gaioiga e aafia ai aia tatau o tagata.

O Shengji Wang na faasala i le 62 masina i le falepuipui ae o Fu Sheng Kuo e 63 masina. O i laua nei sa latou galulue ma nisi tagata i le faafoeina lea o se pisinisi talitane i Amerika Samoa nei i le 2007, ma o gaioiga sa latou faia e aofia ai le taofia faamalosi o tagata i totonu o fale kalapu, fai i ai sauaga atoa ai ma le le totogiina o i latou.

O nisi o i latou nei ina ua maua sa latou faailoa i leoleo, e faasa ona latou taulimaina a latou tusi folau poo pepa malaga foi ina ia mafai ai ona toe foi i o latou atunuu.

O se tasi o tamalii sa avea ma Faatonusili le tumau o se tasi o Ofisa a le malo sa molia ma tuuaia e le malo tele i moliaga e fa, ona o lona aafia ai i le aumaia lea o tamaitai mai Asia e tusa ma le 80 ina ia auai i latou i faiga faatalitane i le teritori.

Ina ua fesiligia e le Samoa News le Sui Komesina o le Matagaluega o Leoleo ma Falepuipui i Samoa, afioga Leaupepe Fatu Pula, sa ia taua ai le leai o ni ripoti ua taunuu atu i le latou ofisa e uiga i lenei mataupu, e le o i ai foi ni suesuega a leoleo o faagasolo ai.

E ui o lea ua mapuna a’e i Samoa amioga nei, peitai e le’i toe vaaia lava i le teritori nei talu mai le 2007, peitai na taua e le susuga Rev. Isaako, “O le mea sa tupu e toe tupu fo’i.” Ae o le a sou finagalo?