E lei fa’amaonia le a’afia o se ali’i fai faiva i le ‘Ebola’

Ina ua mae’a su’esu’ega uma a le Matagaluega a le Soifua Maloloina sa faia i le aso Lulu na te’a nei, fa’asaga i le ali’i fai faiva sa masalomia le a’afia i ‘auga o le fa’ama’i oti o le ‘Ebola’ i luga o se va’a fagota, na fa’amautu mai ai loa e se sui o le Matagaluega, e le fa’amaonia masalosaloga na a’afia lenei ali’i i ‘auga o lenei gasegase.

 

“Ina ua mae’a a matou su’esu’ega uma lava sa faia i le tino o le ali’i fai faiva sa masalomia le a’afia i le gasegase, atoa ai ma su’esu’ega sa faia i nofoaga na malaga i ai o ia, na fa’amaonia ai loa, e le fa’amaonia masalosaloga sa a’afia o ia i ‘auga o le ‘Ebola”, o le saunoaga lea a le susuga a Scott Anesi, lea sa fai ma sui o le ali’i fa’atonusili ia Motusa na te tu’uina mai fa’amatalaga e uiga i lenei mataupu.

 

E ui e le i fa’amaonia le maua o le ‘Ebola’ i Amerika Samoa, peita’i na vivi’i e Anesi le avanoa na mafai ona maua e le Matagaluega, e le gata e fa’atino ai se tasi o vaega o le latou tautua, ae o se isi fo’i lea auala e saga fa’aleleia ai a latou tapenaga i taimi e tali atu ai i se tasi e a’afia i lenei gasegase.

 

Saunoa Anesi e fa’apea, o le taeao o le aso Lua na te’a nei na maua ai e le latou Matagaluega se telefoni mai luga o le va’a fagota, e fa’atatau i se ali’i fai faiva o lo o ma’i, ae masalomia le ono a’afia i ‘auga o le ‘Ebola’.

 

“O le vaega muamua sa matou faia, o le saili mai lea o fa’amaumauga tau femalagaaiga a le ali’i lea, se’i vaavaai pe sa malaga o ia i atunu’u a’afia i le ‘Ebola’, peita’i ina ua matou maua nei fa’amaumauga, sa iloa ai, e le i malaga lava o ia i se isi atunu’u, ae sa i ai pea o ia i Amerika Samoa nei talu mai le masina o Ianuari 2014”, o le isi lea saunoaga a Anesi.

 

E le gata i fa’amaumauga i femalagaaiga sa aapa i ai le Matagaluega, ae sa taumafai fo’i e saili, pe sa fesootai lenei ali’i ma se tagata o lo o masalomia le a’afia i ‘auga o le ‘Ebola’, peita’i o fa’amaumauga uma na mafai ona maua e le Soifua Maloloina e pei ona saunoa Anesi, sa fa’amaonia ai e leai ma se vaega o itu nei e ono maua ai lenei ali’i.

 

O le itula e 11:00 i le taeao o le aso Lulu na te’a nei na taunu’u ai le va’a fagota i gatai o le ‘ava, ma aga’i atu ai loa sui o le Matagaluega a le Soifua Maloloina ua mae’a ona tapena mo le faia o siaki e fa’atatau i le ‘Ebola’, i le fesoasoani a le Pulega o Uafu ma Taulaga.

 

Na taua e Anesi e fa’apea, sa malaga sui o le Ofisa i tai e siaki le va’a ma le talitonuga, e le o a’afia le ali’i fai faiva i ‘auga o le ‘Ebola’, ona o fa’amaumauga ua uma ona latou tu’u faatasia.

 

I le mae’a ai o siaki faapitoa sa faia i luga o le sami i le ali’i fai faiva lenei, na auina sa’o mai ai loa o ia ma tuu atu i sui o le EMS, ma auina atu ai loa o ia i le falema’i o le LBJ mo togafitiga.

 

Saunoa Anesi e fa’apea, e ui e le i maua ni ‘auga o le ‘Ebola’ i le ali’i fai faiva, ae sa faia pea a latou su’esu’ega mo ni isi ituaiga gasegase o lo o a’afia ai o ia.

 

“O le tala fiafia la mo Amerika Samoa, e le i fa’amaonia ripoti e fa’atatau i le maua lea o lea ali’i i ‘auga o le ‘Ebola”, o le saunoaga fa’aiu lea a le susuga a Anesi.