Ads by Google Ads by Google

Aumai faanana se vaega tele ‘cocaine’ i totonu o apainu

O le vaiaso na te’a nei na maua ai e sui o le Ofisa o Tiute se vaega tele o le fualaau faasaina, o le ‘cocaine’ na aumai faanana i totonu o ni atigi apainu lea sa i totonu o ni atigipusa na ui mai i le falemeli i Fagatogo.

 

O le faaiuga o suesuega sa faia na mafua ai ona taofia e leoleo se alii e 25 tausaga le matua mai Faleniu, ina ua masalomia o ia i lona taumafai e aumai faanana fualaau oona nei i le teritori, peitai o lea alii ua toe tatalaina nei i tua, ina ua tuana’i itula e 48 na loka ai o ia.

 

Na faamaonia mai e le Taitai o le Vaega e taulimaina mataupu tau i fualaau faasaina a le Matagaluega o Leoleo (Vice and Narcotics), le susuga ia Captain Peau Paulo Leuma i le Samoa News e faapea, e 25 tausaga o se alii ua taofia nei i le toese i Tafuna, ae se’i faagasolo suesuega e faatatau i le mataupu na maua ai se vaega tele o le aisa e taua o le ‘cocaine’ e pei ona auala mai i le falemeli.

 

Ina ua fesiligia i se tau aofa’i o le fualaau oona sa maua i totonu o atigi apa inu nei, na taua ai e Leuma e faapea, e silia ma le $150,000 le tau o fualaau oona sa maua.

 

I ni ripoti na taua ai e faapea, o ‘cocaine’ na maua i le taimi na faatinoina ai le siaki masani a le Ofia o le Tiute mo soo se uta e aumai i le meli, ma mafua ai loa ona faia se isi sailiiliga auiliili ma mafai ai loa ona maua fualaau oona i totonu o atigipusa e pei ona faamaonia mai e le pule o le Ofisa o Tiute, le susuga Glen Lefiti.

 

Ina ua fesiligia le alii komesina o leoleo e faatatau i lenei mataupu, na saunoa ai le susuga William Bill Haleck e faapea, o ‘cocaine’ na maua sa aumai faanana i totonu o ituaiga atigi apainu ia e faaaoga e tagata e teu ai totonu tupe.

 

Saunoa le alii komesina o leoleo e faapea, i le tulai soo mai ai o mataupu faapenei i fualaau faasaina e auala mai i le falemeli, o se tulaga matautia lea ma le faateia ina ua faafuasei ona oo mai ni ‘cocaine’ i totonu o le atunuu, ma o lo o galulue leoleo i le tau tuu faatasia o le latou ripoti ao lei tuuina atu i le Ofisa o le Loia Sili mo sa latou faaiuga.

 

E tusa ai o se faamatalaga ua maua e le Samoa News sa taua ai e faapea, e 6 atigi pusa na aumai i le meli, ma o le isi 3 atigi pusa lea o lo o masalomia na maua ai i totonu ‘cocaine’, ma mafua ai ona taofia lenei alii i le falepuipui, ina ua maua i ai ni atigi apa inu le ituaiga o le ‘Iced Tea’ ma le Coke, e lua i totonu o i si atigipusa na aumai.

 

Saunoa Haleck e faapea, e lei pine lava le mataupu lata mai lea na maua ai e leoleo ni mariuana ma aisa i se tasi o a latou osofaiga, peitai o lea ua tulai mai lenei mataupu ua maua i ai ‘cocaine’.

 

E le o se taimi muamua lenei ua maua mai ai ni vaega o fualaau faasaina o ui mai i totonu o pusa meli a ni isi o tagata o le atunuu. E talitonu le Samoa News, toeititi le misi se tausaga ma alia’e mai lenei faafitauli, i le aumai faanana o mariuana ma le pauta faasaina o le aisa i totonu o pusa meli.

 

E lei mamao atu nei se mataupu na mafua ai ona molia e le malo se tina i tuuaiga o le umia faasolitulafono o vaega o le pauta faasaina o le aisa ma le faamoemoe e faatau atu i isi tagata, ona o se vaega tele o aisa na maua o aumai faanana i totonu o se atigipusa sa faatuatusi mai i lona igoa.

 

Ina ua fesiligia e leoleo lea tina sa ia taua ai e faapea, o le afifi na aumai i lona niece ma lona toalua i Amerika ma le tuutuuga, e i ai le tagata ua faatulaga e alu atu e piki mai le afiafi ia te ia, ae $500 lona totogi i lona pikiina o le afifi.

 

O lo o i ai pea i luma o le faamasinoga maualuga lea mataupu ae o lo o taofia pea le tina i le toese i Tafuna.

 

O le isi mataupu e lei mamao atu o lo o molia ai se alii talavou i tuuaiga o le umia faasolitulafono o le vaega o le pauta faasaina o le aisa, ona o fualau oona na aumai faanana i totonu o le afifi lea na alu atu le ua molia e piki mai.

 

O lo o faagasolo lava foi i le taimi nei i luma o le faamasinoga lea mataupu, ma o lo o tumau pea poloaiga o lo o tatala ai lea alii talavou e faatali ai le taimi ma le aso e toe valaauina ai lana mataupu.

 

I ni nei tausaga e lei mamao atu na aumai faanana ai foi i afifi na aumai i le pusa meli vaega o fualaau faasaina o le mariuana, lea na maua ina ua masalomia e le ta’ifau faapitoa a le Ofisa o le Tiute, le K-9 vaega o fualaau faasaina nei.