Ads by Google Ads by Google

AMATA FAUSIA MAFUTAGA AMERIKA SAMOA MA INDONESIA

O taumafaiga a le alii kovana sili e faafaigofie auala mo fefaatauaiga i le va o Amerika Samoa ma le malo o Indonesia, o se auala lea ua taua e ni isi o le atunuu o le a amata fausia ai se mafutaga vavalalata i le va o atunuu e lua, e ui ua i ai ni isi o le atunuu e le o lagolagoina lea tulaga.

Ina ua maea ona faalauiloa e le matua ia Togiola T.A Tulafono lea fuafuaga i luga o lana polokalame i le faaiuga o le vaiaso na te’a nei, na lagalaga ai loa finagalo o ni isi o le atunuu, ma latou fesiligia le mafuaaga ua ala ai ona agai Togiola e fai paaga ma atunuu nei, ae o lo o i ai le malo tele o Amerika o lo o sili atu ona faigofie tulaga o fefaatauaiga e maua mai ai, tainane ai foi nai o tatou uso mai Samoa o lo o latalata mai.

Na taua e se alii faipisinisi i le atunuu e faapea, o le avanoa lea ua tatala atu e le kovana i atunuu nei e fai paaga mai ai ma Amerika Samoa, o se avanoa e le tatua ona soona tuu atu, ina nei avea ma auala e aafia ai Amerika Samoa i le lumanai pe afai e lolofi mai tagata o lenei atunuu ma nonofo iinei, e pei ona vaaia i tagata mai atunuu eseese o le atu Asia lea ua tumu i le teritori.

Fai mai le talitonuga a lea alii, e i ai lona talitonuga ua manao Togiola e faatutusa laua ma le palemia o Samoa ia Tuilaepa Lupesoliai Sailele Malielegaoi, e le gata e fai paaga i atunuu tetele o le lalolagi, ae toe avea foi ma Taitaifono o le Iuni Lakapi a le atunuu.

Fai mai lea alii, o le gaioiga lea ua faia e le kovana ua taunuu ai le isi upu faaperetania e faapea pe a faasamoa, afai e faataga le kamela e ofi i totonu o le pu, o le a faigata ona toe ave i fafo le kamela, o lona uiga, afai e tatala atu le avanoa i atunuu nei e ulufale mai ai ma fai paaga ma Amerika Samoa, e le mafai ona toe taofia e oo i le faavavau.

Ae i le saunoaga manino a le alii kovana sa ia taua ai e faapea, o le feiloaiga ma le peresetene o le malo o Indonesia ua tusa nei ma le tolu tausaga o tau fuafua mai, peitai na faatoa faataunuuina ina ua malaga i le fonotaga a Kovana o setete ma teritori sa faia i le laumua i Uosigitone i le masina na te’a nei, lea na maua ai loa ma le avanoa a le Peresetene o Indonesia e valaaulia ai o ia ma lana aumalaga ina ia oo atu latou te feiloa’i ma talatalanoa.

Fai mai Togiola, o le malo o Indonesia, e ese foi ituaiga oloa o lo o fausia ai e pei o apa fualaau, apa i’a, ma isi lava ituaiga oloa o lo o gaosi i lo latou atunu’u, ae sili ai ona mataina i lona mafaufau, ona e sili atu le taugofie o oloa o lo o fausia i Indonesia nai lo oloa lava fo’i nei o lo o aumai i le malo tele.

O le agaga autu e pei ona taumafai i ai le kovana e aumai oloa nei e faatau iinei, ina ia taofiofi ai tulaga o le siitia maualuga lea o totogi amata i totonu o le atunuu, e ui sa ia taua i se taimi mulimuli ane ai lona le manatu e faaauau pea le taofia o totogi amata, peitai i lona talitonuga, e le talafeagai le taofiofi o le sii o totogi ae le o mafai ona taofiofi le sii i luga o le tau o oloa.

O le isi la autu o le faamoemoe e pei ona taumafai i ai le alii kovana, ia aumai i le atunuu oloa mai fafo e tai foliga tutusa ma oloa o lo o aumai i le malo tele, ae taugofie atu lo latou tau nai lo le tau o lo o faatau mai ai i le malo tele.

O isi ituaiga oloa na taua e Togiola o lo o sili atu ona taugofie i Indonesia, o oloa e pei o le pateta, saga, araisa, ma isi lava oloa o taumafa e aoga foi mo le atunuu.

O le faa faigofieina atili o lenei fuafuaga, na oo ai le talosaga sa faia i se avanoa e sau ai se malaga a se vaalele mai Indonesia i Amerika Samoa nei, mo le la’uina mai o oloa ma turisi.

Fai mai Togiola, e tele turisi mai Indonesia e fiafia e malaga taamilo solo i le atunuu ma maimoa ai i le matagofie o latou nofoaga, ma afai ae maua se malaga a se vaalele mai Indonesia iinei, o le a faa faigofie ai loa ona faia fefaatauaiga i oloa ma aumai ai tagata tafafao e matamata ia Amerika Samoa.

O ni isi o itu na taua e Togiola e faamaonia ai lana molimau i le manaia tele o le atunuu o Indonesia, e le gata e lona fa i le lalolagi le manaia o lona tamaoaiga, ae lona tolu foi i le lalolagi i le toatele o lona faitau aofa’i.

Ua maea la ona faia talanoaga i le va o malo e lua i le tulaga o fefaatauaiga, ma ua faailoa mai foi e Togiola le talisapaia e le malo ma ona taitai o faamatalaga uma sa tuuina atu e faatatau ia Amerika Samoa, ma faaiu ai loa lea feiloaiga i le ofo a le alii peresetene o lea malo, i lona fausiaina lea o se malae taalo mo tupulaga o Amerika Samoa.

Ua faalauiloa e Togiola e faapea, o le malae lea e fausia i Fagatogo.

Na taua e ni isi o le atunuu i le Samoa News e faapea, o le tatalaina atu e le kovana o le atunuu i ituaiga atunuu faapenei e ulufale mai ai i le atunuu, ma tatou talia ni fesoasoani latou te ofoina mai, e ono avea lea ma maunu i se taimi mulimuli ane.

Fai mai le atugaluga o lenei alii, o se taunuu o le teritori o Amerika Samoa mo le tele o tausaga, ua le masino le toatele o tagata eseese mai Asia ma le Pasefika ua nonofo i Amerika Samoa, ma atina’e ai o latou aiga, ma, afai ae faatupulaia pea mafutaga faaleaiga, e i ai tausaga e le toe mafai ai e tagata Amerika Samoa moni ona faaleo ni o latou manatu, aua o le a pulea uma e tagata nei mai fafo, ua maua le aia e nonofo ma aumau ai i le atunuu.

“E le tatau i le alii kovana ona ia faataitai i mea o lo o fai e le palemia a Samoa o Tuilaepa (Lupesoliai Sailele Malielegaoi), o le talia lea o tupe mai Saina, aua a oo loa i le taimi e toe tagi mai ai atunuu nei e toe totogi atu a latou tupe ae le mafai, o le iuga o le fao faamalosi o le tofi o Samoa na aumai e le Atua.