Aapa Ofisa Fa’atoaga fa’aleleia fa’atoaga i Manu’a ma Aunu’u
O le taumafai ina ia siitia le tulaga maualuga ma le lelei o fa’atoaga i totonu o Amerika Samoa, o le autu lea ua mafua ai ona aapa le Matagaluega o Fa’atoaga e fa’atino lana auaunaga o lo o faia i le motu o Tutuila nei, i isi motu o le teritori e aofia ai Manu’a ma Aunu’u.
I se vaega o le Ripoti o le Kuata Lua a le Matagaluega mo le Tausaga Tupe lenei 2014, o lo o manino mai ai ni isi o galuega tetele ua mafai ona ausia e le Matagaluega mo Manu’a ma Aunu’u, e aofia ai le ofo atu i ai o polokalame uma o lo o maua i Tutuila, ina ia fa’aleleia ai le atina’eina o fa’atoaga mo le aufai fa’atoaga o lo o alala i motu ia e pei ona taua.
E fa ni poloketi (project) o lo o faia i Tutuila nei i lalo o se vaega tupe mai le Feterale o lo o fa’atupe ai, ua mafai ona fa’agasolo i totonu o Manu’a ma Aunu’u, talu mai ulua’i masina e tolu o lenei tausaga e aofia ai Ianuari, Fepuari ma Mati.
O poloketi nei e fa lea e aofia ai le gaioiga e taua o le (Pest Surveillance), o se polokalame lea o lo o fa’atupeina e le feterale mo Amerika Samoa, e mafai ai ona fa’aaoga mea faigaluega e saili ai fa’ama’i e ono a’afia ai le ola lelei o fa’atoaga, ma mafai ai ona maua iniseti nini’i o lo o fa’aleagaina fa’atoaga i totonu o le atunuu ma nofoaga taitasi.
O ni isi o vaega o lenei poloketi o lo o mafai ai ona suesueina ituaiga palapala e lelei ma talafeagai e toto ma ola lelei ai laau aina atoa ai ma fa’atoaga e pei o le taro, koko ma isi fua o laau afu o lo o mafai ona fa’atau atu ae maua mai ai tupe mo le aufai fa’atoaga a le atunu’u.
O le fautuaga e pei ona taua e le Fa’atonusili o le Matagaluega ia Lealao M. Purcell, o le manaomia lea o le a’oa’oina o Ali’i Asiasi (Inspectors) o lo o gafa ma le faia o suesuega i tino o fa’atoaga atoa ai ma fua o laau ‘aina, ina ia mafai ona fa’aopoopo lo latou tomai i auala eseese e fa’atino ai la latou auaunaga.
O le Fa’aaliga o Fua o Fa’atoaga (Farm Fair) lea sa faia i le tausaga na te’a nei 2013, sa maitauina ai i fa’amaumauga a le Matagaluega le leai o se fua o fa’aeleeleaga na fa’alauiloa ai na a’afia i ni fa’ama’i i totonu o Tutuila nei, ma ua atagia mai ai tulaga manuia o lenei poloketi, ma manatu ai loa e tatala atu le galuega i Manu’a ma Aunu’u.
O tulaga manuia i lenei poloketi o lo o atagia lea i le polokalame mo taumafa a fanau aoga (school lunch program), lea o lo o vaaia ai le tele o fua o fa’aeleeleaga o lo o maua mai i Tutuila, Manu’a fa’apea ai ma Aunu’u.
E ese mai i le polokalame a le ‘school lunch’, e anoanoa’i isi fua o fa’aeleeleaga o lo o mafai ona fa’atau e le atunuu i le maketi i Fagatogo i vaiaso ta’itasi, lea o lo o maitauina ai le maualuga o le taro ma le fa’i o lo o mafai ona toto ma fa’atauina i le maketi, aemaise ai fo’i le polokalame o le ‘school lunch’.
Na taua e Lealao e fa’apea, o se tasi o fa’anaunauga o le Matagaluega o lo o i ai, ia tele le fatu laau e mafai ona latou totoina i le eleele, ina ia mafai ai e le atunu’u ona maua laau e toto i a latou fa’atoaga ma fesoasoani ai i le itu tau tamaoaiga o tagata ma le atunu’u.
I fa’amaumauga a le matagaluega o lo o taua ai e fa’apea, e ova i le 5,000 tiapula o le taro sa mafai ona tufatufa atu e le Matagaluega i le aufai fa’atoaga i ulua’i masina e tolu o lenei tausaga, ma le fa’amoemoe ia toto ma fa’atele ai fa’atoaga i le atunu’u.
O ia tiapula o le taro e aofia ai le 250 sa tufatufa atu i le masina o Ianuari, 460 ia Fepuari ma le 4,729 sa tufatufa atu i le masina o Mati.
I le laau toto o le koko, e 60 sa tufatufa atu ia Ianuari, 1,476 ia Fepuari ma le 77 sa tufatufa atu ia Mati.
E ese mai i vaega o lo o tufatufa atu i le aufai faatoaga mo le totoina, e 630 tiapula o le taro sa totoina lava i totonu o le lotoa; 794 fatu koko; kukama e 78 ma Saga e 102, ona o le fa’amoemoe ia mafai foi ona fesoasoani le matagaluega i le unaia o lenei atina’e.
