Vavau a Samoa
Ni isi nei o vaaiga i ni isi o Vavau a le atunu’u i le motu tele i Savai’i, i gatai tonu o le afioaga o Tufutafoe.
E anoanoa’i nisi o Vavau o loo taooto i totonu o le nu’u o Tufutafoe i Savai’i, ma o nisi o nei Vavau o loo i ai mau e faamaonia ai mea sa tutupu i aso ua mavae.
ALA O UPOLU MA LE ALA O SAVAII - O le vavau lenei, e taoto i luga o le sami i gatai o Tufutafoe, ma, pe afai e te agai atu i le nuu lea, e te maitauina ai ni papa i gatai o le sami, ma o ia papa e agai atu lava i luga ma agai atu ai lava i le manava o le sami ma le iloa atu ai. Fai mai le tala faaanamua, o aso ua mavae, o Tufutafoe lava sa tele ina fono ai Saualii poo aitu a Samoa i aso ua te’a, ma o ia fonotaga e masani ai ona agai atu Saualii mai Upolu ona ui atu lea i le ala lea e taua o le ALA O UPOLU, ae o Saualii a Savaii, e ui atu foi i latou i le ALA O SAVAII.
Fai mai le tala ua oo i se tasi aso ona fono lea o Saualii ma ua le tasi o latou loto i le mataupu sa talanoaina, ma, o iina na maua ai le isi vavau e taua o le LUALOTO O ALII, ua lua ai loto pe ua le tasi sa latou manatu i ni mataupu sa talanoaina, ma o iina na mafua ai loa ona foliga mai ua malepe le fono faa faletui sa masani ona faia e Saualii a Samoa i aso ua mavae.
E eseese foi manatu e tusa ai o le vavau lenei o le LUALOTO, ona e taofi nisi o le atunu’u, o i na tuu eseese ai loto o Saualii o Samoa, ua tuu ese ai loto o Tamalii tuu ese ai loto i tufanua, ona faatafea lea i le sami, fai mai a oo atu i le vai e taua o le Vaiola ona toe ola mai lea. O le nofoaga foi lea na mafua ai le isi vavau e taua o le FAFA O SAUALII, poo se nofoaga faapitoa e faapotopoto uma i ai Saualii o Samoa. Ma o le tele o taimi e te faafofoga ai i ni faasalalauga i luga o le leitio pe afai o se mataupu taua o le a fuafua se aiga e talanoaina, ona faapea lea o upu e masani ona faaaoga e faleupolu, “O paia o le atunuu, e afua mai i le tai samasama o le Tuimanu’a seia paia le Lualoto o Alii na tauilo ai manu o malo.” O lona uiga, e taua tele le tulaga o le i ai o vavau nei e pei ona aofia ai i faaupuga mo le faalagilagiina o paia o Samoa.
Fai mai le isi mau, afai lava o le ala na ui atu ai Saualii mai Upolu e agai atu i le fono, o le ala foi lena e toe foi mai ai pe a uma le fono, e faapena foi i Saualii Savaii, ma o le malae sa usuia ai nei fonotaga e taua o le Malaeolevavau, ma o le malae lenei e i tua tonu ane lava o le ana lea e taua o le Ana o Vaatausili, le uso o Vaea lea ua liua nei e avea ma mauga, ma o Vaea lea sa nonofo ma le tamaitai o Apaula, le tamaitai mai Fiti.
PA LE SOPOIA- O le isi lenei vavau taua e pei ona faamatalaina mai e le aufai lauga o le atunuu, lea foi o loo taoto ai i totonu o le nuu o Tufutafoe, ona fai mai le tala, o le pa lenei, e i ai ona ‘ai, ma, a a le usitaia e se tasi, e le manuia se gasegase e sii atu. O le pa lenei e fausia i maa ma e le maualuga tele lona fausiaina, ma, fai mai le mau a Tufutafoe o le pa lenei e sau mai lava i Tufutafoe ui mai ai i lalo o le sami ma oo atu ai i Manu’a. I aso ua mavae, fai mai le tala a oo ina sii mai se gasegase mai se tasi nuu e pito atu i tua, e le mafai ona sopoia le pa lenei e se gasegase sii atu. Fai mai afai o se gasegase tigaina, e tatau ona sii faatolu atu ma tau i le pa ona toe sii mai lea, faatoa mafai ai ona sopoia le pa, ma e le mafai ona manuia le gasegase pe afai e lei uia ‘ai o le pa e pei ona i ai. Soifua
THE NEW COMMENTS PROCESS
To make comments, you will need to register. You can register under your real name or use a 'screen' name. This way, people will be able to follow comments and make comments back and forth to each other. If you choose to use a 'screen name' no one will know your true identity. In either case, no email addresses will be available to anyone. It is an automated process. If you have questions, email: webmaster@samoanews.com
You currently are not logged in, please LOGIN to post comments.

![Aua residents Malama Aloe and Janice Fiso go through some of the health-promoting moves offered during an ASCC-CNR Children's Healthy Living presentation. CNR has been holding community meetings to gather ideas on how to promote healthy lifestyle practices that will reduce the prevalence of childhood obesity in villages.
[Photo: CNR]](http://www.samoanews.com/?q=sites/default/files/imagecache/tiny_square/ASCC_ladies_1.jpg)









