Tala Mai Samoa
KOLENI LE TALAVALU NOFOAGA IUNI LAKAPI A SAMOA I TUANAIMATO
O le vaiaso atoa lenei sa faagasolo ai koleniga faapitoa a le au fili lakapi taitoafitu a Amerika Samoa lea ua faaigoaina o le Talavalu, i le nofoaga mo koleniga faapitoa a le iuni Lakapi a Samoa i Tuanaimato, le High Performance Unit Program. Na faaalia e le taitaimalaga, o ia foi o se sui o le komiti faafoe o le Iuni Lakapi a Amerika Samoa, le susuga Peseta Sa Mavaega e faapea, ua tele se aoga o lenei vaiaso i a latou tapenapenaga.
Na ia faaalia foi lona agaga faafetai i le taitaifono ma le laulauafono o le iuni lakapi a le Teritori, lea o lo o taitaifono ai le afioga Kovana Togiola Tulafono mo le sailia o lenei avanoa atoa ai ma le faatupeina o le malaga mai o le au. Na ia faafetaia foi le taitaifono ma le laulauafono o le iuni lakapi a Samoa mo le talisapaia ma le saunia o koleniga faapitoa mo le au a le Teritori.
Na saunoa le alii faiaoga, le susuga Leota Setefano Fata, ua matua tele le aoga o koleniga faapitoa ua maua e le au i lenei vaiaso aua le sauniuni atu i le taamilosaga taitoafitu o le Oceania i Ausetalia i le faaiuga o le masina nei. Na faaalia e Leota, e le gata i koleniga tuufaatasi a le au sa faatautaia e sui eseese o le iuni lakapi a Samoa e pei o le susuga Stephen Betham, Faamaoni Lalomilo, Lilomaiava Taufusi Salesa, Fepuleai Selefuti Patu, Paepae Stan Toomalatai ma Tuala Matthew Vaea. Fai mai a ia, eseese uma lava itu sa taulai i ai ia koleniga, ma sa faatautaia foi e le alii o lo o gafa ma koleniga faapitoa a le iuni lakapi a Samoa, le susuga Michael Deasy ia ni feiloaiga ma sui taitoatasi o le au e faatalanoa ai o latou malosiaga ma vaivaiga. E pei ona silafia, o le susuga Leota Setefano Fata nao le pau lea o se sui mai Amerika Samoa sa filifilia i le Manu Samoa i le 1994, ma sa ia faaalia lona agaga faafetai ma le maofa i lenei avanoa ua maua e le au taitoafitu a le Teritori e maua ai lea malamalama faaopopo i le faatinoina o le taaloga. Fai mai a ia, o le tulaga ua faaleleia atili i le latou tapenapenaga, o le itu tau puipui poo le defense.
O le aso Sa e toe taliu ai le Talavalu mo Amerika Samoa, ae malaga mo Hawaii i le po o le aso Gafua o le vaiaso fou e auai i se taamilosaga taitoafitu i Hawaii e atili faasauni ai mo le Oceania Sevens i Ausetalia i le faaiuga o le masina nei.
LATA MAI LE TUUESEESEINA O LEOLEO MA LE FALEPUIPUI
O se taimi e le o toe mamao o le a molimauina ai loa le tuueseeseina o le pulega mo le falepuipui mai le matagaluega o leoleo, e pei ona o lo o i ai nei. O se tasi lenei mataupu ua leva ona soalaupuleina e le malo amata mai i le ono tausaga talu ai, ma na faaalia e le sooupu a le matagaluega, le komesina lagolago ia Leaupepe Fatu Pula e faapea, o se fuafuaga ua taulai i ai le silasila a le malo ina ia atili faaleleia ai le tautua a ia vaega eseese a le malo. E le gata i lea, ina ia foia ai le tele o faasea ua alia’e mai i le nei vaitau i le faatautaia e le pulega o le falepuipui o le vaaiga o i latou o lo o taofia ai.
Na saunoa le alii palemia, le susuga Tuilaepa Sailele Malielegaoi, o le faamatuu atu o ia vaega eseese e lua e pulea e ni pulega se lua, o le a tupu ai o se lagona sogasoga i ia pulega ina ia siitia le tulaga o a latou tautua. Fai mai a ia, e pei foi ona tuueseese le pulega o le vaega o le Tinei Mu mai le matagaluega o leoleo, lea ua le toe lipoti ai le vaega o le Tinei Mu i le komesina o leoleo a ua faatino lava a latou galuega i lalo o le latou pulega. “O i tonu lava la e iloa ai le poo lelei ona faatino galuega a nei vaega eseese, aua na ona faaletonu lava tau ai ma le tuma i le ulu,” o a Tuilaepa lea. “Ae a lelei, ave le taui ua tatau ai i le tagata sa faatino ma le amiotonu lana matafaioi.”
FUAFUA FAUSIA SE TAULAGA LONA LUA ALEIPATA
O lo o i ai se fuafuaga a le malo o le a avea ai le Mata Aleipata o se tasi o taulaga tele e pei o le taulaga o lo o i Apia nei. O fuafuaga ia ua faailoa e le alii palemia, le susuga Tuilaepa Sailele Malielegaoi, e pei ona lipotia i le nusipepa a le malo, le Savali. O le taimi nei o lo o i ai le uafu faavaomalo i Aleipata, ae o lo o i ai le fuafuaga, o le a fausia ai foi ma se malae vaalele. E le o mailoa la i le taimi nei po a afea o le faataunuuina ai lea fuafuaga. Pau le tulaga ua faamautinoaina mai, o le Mata Aleipata, o le a avea lea ma se tasi o taulaga tele i totonu o le atunuu i se taimi o le lumanai.
O le taimi nei, e faalagolago ia fuafuaga i se paketi mo lenei faamoemoe, ao le tulaga lava ia i le matagofie o le Mata Aleipata e pei ona molimauina i le tele o mataaga matagofie o lo o faapea ona tulitasi e turisi faapea tagata Samoa mo tafaoga, o se tasi lea o mafuaaga e talitonu ai le alii palemia, ua talafeagai ai le Mata Aleipata ma se tasi o taulaga. E talitonu foi le alii palemia, o le a matua faafaigofie ai foi faigamalaga i le va o Amerika Samoa ma Samoa nei.
FALEPUIPUI I LE ONO TAUSAGA I LE GAOI
E 39 tausaga o se tama mai le afioaga o Letogo ma Falefa, o Malaki Tasi, ua faasalaina nei i le falepuipui mo le ono tausaga ina ua faamaonia moliaga o le gaoi. Na faaalia i faamaumauga a le faamasinoga e faapea, na ave faagaoi e lea alii ni afi vaa e silia i le $10,000 i le afi e tasi, ma e fa moliaga faapea na molia ai o ia. O isi moliaga e fa, e mafua mai lea i lona faamamateina o ni manu papalagi se fitu. E tusa ai ma faamaumauga a le itu a leoleo, e faafa ona osofai e le ua molia se papovi ma ave ai ni povi se fa, ao le isi osofaiga mulimuli na ia faamamateina ai ni manu papalagi se fa.
O le tau o le povi e tasi e tusa ai ma faamaumauga a le itu a leoleo, e silia ma le $1,000. Na maua e le faamasinoga e faapea, e le o se taimi muamua lea ua faia ai e lea alii lea solitulafono o le gaoi. E iva tausaga na talosagaina e le itu a leoleo e nofosala ai o ia i le falepuipui. Peitai na toesea e le alii faamasino, le afioga Alo Vaepule Vaemoa Vaai ia tausaga e tolu ona o lona vave ioeina o nei moliaga e valu faasaga ia te ia, ae totoe ai tausaga e ono lea o le a nofosala ai o ia i le toese i Tafaigata.
SAINI LE KONEKARATE A TIM CAHILL E TAALO AI MO LE RED BULL A NIU IOKA
Ua sainia nei e se tasi o alo o Samoa ua lauiloa i le lalolagi i le taaloga o le soka, le susuga Tim Cahill, se konekarate e taalo ai i le kalapu soka o le Red Bull mai Niu Ioka i Amerika. O lenei alii o Tim Cahill o se palagi Ausetalia lona tama ao le Samoa lona tina ma sa soifua mai o ia i Ausetalia. Na lipotia mai le le mananao o le pulega ma sui o lana kalapu tuai o Everton i Ausetalia e motusia le latou mafutaga ma lea alii, peitai na faaalia e Cahill, ua ia malie i lea konekarate ma le kalapu a le Red Bull i Niu Ioka ina ia saili ai se manuia o ia ma lona aiga.
E $1.5 miliona tala Ausetalia le konekarate ua taalo ai nei Cahill mo lea kalapu i Amerika, ma ua faaalia le agaga faafetai o le faiaoga a lea kalapu ina ua talia e Cahill le latou ofa e taalo ai mo le latou kalapu. Na lipotia mai i upega tafailagi le fiafia o Cahill i lea kalapu aemaise le tupe tele ua taalo ai i lea kalapu i Amerika. Fai mai a ia, e talitonu ua ia faia le faaiuga sao aua le atinaeina o lana taalo aemaise se lumanai manuia o ia ma lona aiga.
O Tim Cahill na amata taalo i le taaloga o le soka i Samoa nei ma muamua foi taalo i taaloga soka faavaomalo i le aufili a Samoa, o se tulaga na umi se taimi o talosagaina ai e le asosi soka a Ausetalia le pulega o le taaloga i le lalolagi, le FIFA, ina ia faatagaina lea alii e taalo mo le au fili a Ausetalia. Sa taalo foi o ia i le au a Ausetalia lea sa tausinio i taaloga o le Olemipeka i le 2008.
THE NEW COMMENTS PROCESS
To make comments, you will need to register. You can register under your real name or use a 'screen' name. This way, people will be able to follow comments and make comments back and forth to each other. If you choose to use a 'screen name' no one will know your true identity. In either case, no email addresses will be available to anyone. It is an automated process. If you have questions, email: webmaster@samoanews.com
You currently are not logged in, please LOGIN to post comments.

![A representative from the Troy & Theodora Polamalu Foundation, Ben Pourrabbani who arrived on island this past Sunday evening with a donation from the Polamalus, as well to announce awards to the two Troy and Theodora Polamalu Foundation Scholars. DOE ASHSAA Director Tumua Matu’u and Ene Kapisi were at the Pago Pago International Airport to greet him. [photo: TG]](http://www.samoanews.com/?q=sites/default/files/imagecache/tiny_square/polamaludonaton.jpg)
![Losing candidate Loau Solamalemalo Keneti Sio outside the Supreme Court yesterday. [Photo: Charlina Tone]](http://www.samoanews.com/?q=sites/default/files/imagecache/tiny_square/000000011111111111_Keneti-Sio_0.gif)








