Toe Ulutaia o le Fono o le Fa’avae o le Malo o Samoa
Aloha elei lano moana, toniga e fa’ailo ai le Manu Samoa i so’o se faigamea i malae fa’avaomalo, lele ua sisia le fu’a o le 50 tausaga o le Malo o Samoa Tuto’atasi, o ia o le toe Ulutaia o Samoa i lana ulua’i Fono o le Fa’avae i le tausaga na tuto’atasi ai lana faigamalo i le tausaga e 1962.
O ia lea sa ia sisia le fu’a o le Sisigafu’a o le 50 tausaga o Samoa, e alaala i Nofoali’i A’ana Numera 2, ae sa soifua mai i Falealupo, o lana afioga A’e’au Taulupo’o Seumanutafa Maumea Lafaiali’i.
“A’o 25 tausaga o lo’u olaga talavou, sa fa’ato’a fa’anofo ai a’u e lo’u tama i lo’u igoa matai, ma fai mai loa, ua mae’a filifili a’u e le nu’u e avea ma sui o i matou e auai mai i le Ulua’i fonotaga o le Fa’avae o le Malo i le tausaga e 1960.”
O le tausaga 1960 na fa’atonuina ai e le Malo Aufa’atasi le malo o Samoa i Sisifo ina ia latou faia se fonotaga o sona fa’avae e fia manana’o e fa’atuina, ma o le ulua’i la’asaga lea e ao ina faia e i latou pe afai ua manatu i se tulaga tuma’oti o sana faigamalo.
E tele meafou sa o’o i ai le soifuaga o A’e’au Taulupo’o i lea lava tausaga, o le fa’ato’a fa’aipoipo fo’i lea. Na maua se avanoa lelei o le Samoa Observer e talanoa ai i le tagata na ia sisia le fu’a a Samoa e fa’amanatu ai le atoaga o lona 50 tausaga talu ona tuto’atasi lana faigamalo, aua sa le iloa lava i latou, pe aisea na filifilia ai o ia, mai le to’atele o isi sui uma o le atunu’u.
O lea fo’i fa’aeaga, sa matua lilo ia A’e’au Taulupo’o o le a ia faia mo lona malo, i lenei vaitau, peita’i, e toe lava o ia le sa auai o sui o le atunu’u e aiaia se Fa’avae Mautu mo Samoa i le 1960 o totoe mai. O se mea mautinoa, e maulalo lava le fa’avae o le olaga o A’e’au, ae fa’aea lava le tagata e le Atua i lona lava taimi.
“O ai na iluilu talutalu, ou te sisia le fu’a a si o’u malo i le atoaga o lona 50 tausaga lenei, o se fa’afetai lava i le Atua i lona alofa ma lona agalelei, ua aofia atu ai Mu i faigamea.” O sana tala lea ma le fiafia o lona loto, na tofia o ia mai le to’atele o isi e agava’a uma i lea faiva.
E fa’ailoa fo’i le loto maulalo o A’e’au i ona la’ei na ia manatu na faia ai lea tofiga maualuga o le Sisigafu’a a Samoa, na ona fa’ailoa atu lava i lona aiga, “Ofutino elei lanumoana a le Manu, o ia lava lena, e sisia ai e lo outou tama le fu’a a Samoa i lona 50 tausaga.”
“Ia silafia e Samoa lenei mea, o se fa’aeaga ese lea i lo’u olaga, ou te le’i mafaufauina o le a ou faia lea toe galuega mo lo’u malo. Sa iloilo ni tulafono o le fa’avae, a’o talavou, sa le manatu o i matou uma sa auai i ia aso ma soalaupule mo se mea e lelei ai le fa’avae o le Malo o Samoa, ua mapu mai i ti’asa, ae tu’ua a’u ou te molimauina lenei aso iloga i o tatou soifua galulue ma le punoua’i i se manuia mo Samoa le atunu’u pele. Ou te fa’afetai atu mo lenei avanoa maualuga mo se sui sili ona fa’atauva’a.”
I sana fa’amatalaga i le taimi a’o ia sisi a’e le tagavai a le malo o Samoa i lea aso sa ia fa’apea ai, “Na maligi loimata ma sisi a’e le fu’a o le sa’olotoga, peita’i na sili ona maligi loimata ina ua o’o i le fuaitau “Aua e te fefe o Le Atua lo ta Fa’avae,” o se mau sa mausali lona gaganaina i le taimi o le fonotaga o le fa’avae o Samoa.”
Na ia fa’asoa mai lea fa’apea, “Ou te mautinoa lava, e au pea le Atua ma Samoa pe afai o le a tatou usita’ia pea poloa’iga uma na fa’atonuina mai ai i tatou e Kerisno Iesu, ma avea ai i tatou o Kerisiano moni lava.”
I lona taofi e tusa ai o le folauga a Samoa mai nei tausaga e 50 ua mavae nei, sa ia fa’apea ai, “E tele suiga ua faia ma sa tauau e atagia ai ni fe’ese’esea’iga tuga i le tatou malo, peita’i, e tasi lava le mau ua mafua ai ona o’o mai le folauga a Samoa i le taimi nei i le manuia, o lo tatou pipi’i mau lea i a tatou agaifanua ma le aganu’u na tatou ola a’e ai, o meaalofa fo’i ia a le Atua mo i tatou uma, o Samoa moni!”
“E tatau lava ona tatou fausia mea uma i totonu o le tatou malo ma o tatou olaga e tusa o a latou aganu’u ma agaifanua, o le fusi lava lea ua sili ona mautu ai o tatou agaga, ma ua faia ai e so’o se Samoa se mea lelei mo lona malo ma ona tagata. Afai tatou te se’e ese mai lena, e le tatou te leiloa le ala i manuia o le Atua mo Samoa.”
I lona auai ai i le taimi o iloiloga o le ulua’i fa’avae o le Malo o Samoa sa ia fa’ailoa ai o latou lagona, “Ua pei o lo’o matou taumafai e tafi ‘esea se ao pouliuli o fa’amalumalu mai i o matou luga.” Na ia fa’ailo lea o lea ituaiga o pouliuli e fa’apea, “I le faiga o mea sa i ai, e fesiligia oe pe afai e auai atu ae va’ai mai e le o sou fa’ai’u papalagi o lo’o i lou igoa, e fesiligia ai o se tama a ai?”
“E le faigofie lava ona soloa’i i luma sau taumafaiga pe afai e te le se afakasi, afai fo’i ae i ai se papalagi i se mea, e pei o ia o se tupu i tagata Samoa uma e aofia fa’atasi ai. O le ao lena ua tafi’esea nei, ua matua logomalie le fa’alogo i suafa o tagata Samoa ma ua laugatasia i tatou uma i fa’amanuiaga eseese o le tatou lava malo na tausailia i le afutoto.”
Ina ua fesiligia e tusa ai o le tele o suiga ua i ai nei i le fa’avae talu mai le ulua’i taimi na fa’atula’ia ai le malo tuto’atasi o Samoa, ae ia fa’ailoa ai e fa’apea, “E tatau ona i ai suiga i so’o se faigamalo, ina ia mafai ona aoga le malo le to’atele o tagata ae le na’o sina to’aititi o i latou. O suiga e soalaupule e o gatasi ma le olaga fa’asamoa o tagata uma, ia le maluelue ona maua’a i totonu o lotoifale o Samoa lana lava agaifanua e ola ai.”
Na fa’ailoa e A’e’au, e le’i taliaina gofie e le Malo Aufa’atasi le Fa’avae na iloilo ma tamau e le matou au usufono. Aua i lona fa’atulaga mai sa pasia e i matou e fa’ataua le pulega fa’amatai, ma ua fa’amauina ai, e palota na’o matai o aiga i totonu o afioaga mo sui o le palemene.
“Ona taofia ai lea e i latou le pelepesite o le tausaga e 1961, ae se’i toe fesiligia tasi e i latou le pa’ia ma le mamalu o tagatanu’u samoa uma lava, e afua mai i talavou se’ia o’o i matai ma tagata matutua, pe se a lo latou fanoga fa’aalia.”
Ina ua toe pasia lava e tagata lautele o Samoa le fa’amaonia o le Pulega a Matai e palotaina tatou sui i le Palemene, o i’ina loa na fa’ato’a fa’ataga ai e le UN po’o le malo aufa’atasi e palota na’o matai. Peita’i, ua mae’a suia nei lea faiga, ma ua manumalo le palota lautele e pei ona i ai nei, ma o se suiga ua alagatatau ona faia, ua atamamai fo’i fanau talavou o le atunu’u, ae ‘aua ne’i galo ia te’i tatou uma, ‘Ia faifai lemu mai suiga, fesili muamua i le aotelega o finagalo o le atunu’u.” O i’ina e maua ai le to’afilemu ma le talia lelei o ni suiga e tagata uma.”
O lo’o i ai se vevesiga i le afio’aga fou o Vaitele Fou, lea e fete’ena’i ona o le to’atele ua manatu o eleele fa’atau motu e le aia i ai le fa’asamoa, peita’i, e tatau lava ona i ai pulega a Matai i lenei afioaga fou, e mafai ai ona latou so’o taua’au mai i ni manuia mai le malo, a leai, e le tatau ia i latou ona a’ea’e manuia o le atunu’u.
“O lea fo’i nu’u o lo’o i ai le itumalo o lo’o aofia ai, e le mafai ona fa’apea mai e le tatau ona o’o atu i ai pulega a Matai, e tatau leaga o lo’o tuaoi ma isi afioaga olo’o fa’atautaia ai pulega a matai. O le mea o lo’o maua pea, o le leai o se nofo filemu.”
“E amata loa ona sola ese le pulega a Matai mai le tatou malo o Samoa, ua amata la ona tatou asa le loloto i le sami sousou.”
Na ave A’e’au ma sui i le palemene i le tausaga 1969 ma tumau ai lava se’ia o’o mai i le tausaga e 1978. Na toe tula’i mai lea i le tausaga e 1980 se’ia o’o i le 1985 ona manatu loa lea o le a sailia sona tofi faife’au. Peita’i e le’i pasi lana su’ega ulufale i Malua, ona faia loa lea o lana fa’ai’uga, toe fo’i i Falealupo Savaii e faia le fa’ato’aga.
Peita’i o lana fa’atuaga lenei i nai sui o lo’o fia tauva pe o le a tauva fo’i mo le tofi i lea tausaga, afai e te faia mea uma ma le fa’amaoni, e fa’amanuiaina fo’i lau taumafaiga, ma e le taitai lava ona e sasi, pe afai e te tumau i lou Ali’i i taimi uma.”
saunia: Leua Aiono Frost
THE NEW COMMENTS PROCESS
To make comments, you will need to register. You can register under your real name or use a 'screen' name. This way, people will be able to follow comments and make comments back and forth to each other. If you choose to use a 'screen name' no one will know your true identity. In either case, no email addresses will be available to anyone. It is an automated process. If you have questions, email: webmaster@samoanews.com
You currently are not logged in, please LOGIN to post comments.

![Rotary Club of Pago Pago president Jacqueline Young and club members after donating dictionaries to 3rd grade classes at Leone Midkiff Elementary School. [courtesy photo]](http://www.samoanews.com/?q=sites/default/files/imagecache/tiny_square/dictionaries-donated.jpg)
![Daniel Leo (right, wearing a red protective head gear) stands shoulder to shoulder with Paul Williams, Khan Fotuali'i and Sakaria Taulafo during the singing of the Samoa National Anthem at the North Harbour Stadium in New Zealand before Manu Sa
[photo: FV]](http://www.samoanews.com/?q=sites/default/files/imagecache/tiny_square/LEOSAYS.jpg)









