Mae’a fa’amanatuina 50 tausaga Tutoatasi Samoa
“FA’AFETAI AMERIKA SAMOA MO LOU SAO I LO’U ASO FANAU”
I le tapunia aloaia ai o polokalame mo le fa’amanatuina o le fu’a a Samoa e pei ona fa’amanatuina ai le 50 tausaga o lana Iupeli Auro, na momoli fa’apitoa mai ai le fa’afetai ma le fa’amalo a le malo o Samoa i le afioga i le kovana sili ia Togiola T.A Tulafono ma le malo o Amerika Samoa, ona o le tatou sao e tusa ai o le lagolagoina o le latou sisiga fu’a.
O le afioga i le ali’i Minisita o le Matagaluega o Tina ma Tama’ita’i, o ia fo’i lea o le Ta’ita’ifono lagolago o le Komiti sa tapenaina polokalame o le fu’a, tofa Tolofuavalelei Leiataua Falemoe na fai ma sui o le malo o Samoa e fa’afetaia malo valaaulia mai atunuu o le Pasefika sa auai atu, aemaise ai i latou uma sa tuuina atu la latou sao mo lenei aso fa’apitoa.
Sa ia fa’afetaia fa’apitoa fo’i le afioga i le kovana sili ma aumalaga uma mai Amerika Samoa nei e tusa ai o la latou tapenaga i pese ma siva faaleaganu’u.
“Fa’afetai atu Tutuila ma Manu’a mo lou sao i lo’u aso fiafia i lenei tausaga, ua mataina au tapenaga i au siva ma lau pese faaleaganuu, ua leai se mea e paole ae ua manaia ma matagofie i la’u vaavaai atu, fa’afetai fai uso lelei, o lau pule lea...” o nisi ia o saunoaga a le tofa ia Tolofuavalelei e fai ai o ia ma sui o le Ao o le malo ia Tui Atua Tupua Tamasese Efi faapea ai le alii palemia ia Tuilaepa Lupesoliai Sailele Malielegaoi ma tagata uma o Samoa.
O loimata o le fiafia ma i’uleo o le faafetai na vaaia i tulimanu e fa o le Malae i Tiafau i le aso mulimuli o le fu’a a Samoa, mai lava i le amataga o faafiafiaga seia oo atu i le taimi na tuuina ifo ai i lalo le tagavai a le atunuu ina ua latalata i le itula e 8:00 i le po o le aso Gafua na te’a nei, ae o le aso Lua lea taimi Samoa.
O le pese faaleaganu’u mai le itumalo o Alataua i lalo o le taitaiga a le afioga i le Fofoga Fetalai ia Savali Talavou Ale, na tatalaina faafiafiaga faai’u o le aso e 5 i ai aso o le fu’a, sosoo ai loa ma le siva faaleaganuu lea na tapena i ai le afioga o Aasu, i lalo o le taitaiga a le afioga i le alii Senatoa ia Lualemana Faoa ma lona afioaga.
I le maea ai o le faafiafiaga a Alataua, na tatalo ai le fofoga o le itumalo i le alii Palemia o Samoa, afai e tuuina atu ni valaaulia mo le fu’a a Tutuila ma Manu’a i le tausaga fou, ia ave lana faamuamua i le afioaga o Vaimoso se’i malaga mai ai i Sasa’e nei, ona ua gapatia le afioga i le taliina o i latou.
O nisi o tulaga sa mataina i fa’afiafiaga a Amerika Samoa, o fa’aaloaloga sa faia e Alataua ma Aasu i le mae’a ai o a laua fa’afiafiaga, lea e aofia ai fa’aaloaloga masani fa’aleaganu’u i le Ao o le Malo o Samoa ia Tui Atua Tupua Tamasese Efi, o le Palemia ia Tuilaepa Sailele Malielegaoi, atoa ai ma le Kovana Sili ia Togiola Tulafono, atoa ai ma le Peresetene o le Ekalesia Metotisi i Samoa lea sa avea ma taitai o le sauniga i le aso, ma e silia i le tai $10,000 na faaalu e Alataua ma Aasu mo teutusi i le taimi o a laua fa’aaloaloga.
E ta’i $40,000 na fai meaalofa mai ai le malo o Samoa i au faafiafia a Aasu ma Alataua, ae $20,000 mo le au siva mai le afioaga o Vailoa-tai, lea na taitaia e le afioga ia Satele Galu Satele, ma o le afiafi ananafi na taunu’u mai ai le ulua’i malaga a le Lady Naomi mai Apia mo lenei vaiaso mo le amata toe momoliina mai lea o au malaga a le teritori sa autova’a atu i le fu’a.
O se tasi o vaega na maofa ai le to’atele i le taimi na tufatufa ai faailoga mo tauvaga uma sa fa’atautaia, o faailoga tupe sa tapena e le malo mo tuuga ma ta’amilosaga mo le fu’a, ona o le tetele o le aofai o faailoga tupe sa ofoina atu i soo se tauvaga e aofia ai tuuga paopao, tuuga va’a alo atoa ai ma tuuga Tulula, e pei ona i ai le $15,000 mo le tulaga muamua.
O le maea ai o le saunoaga faafetai a le alii Minisita e fai ai o ia ma sui o le malo, na lagiina ai loa e le faili pu a leoleo sa latou viiga a’o tu’uina ifo i lalo le tagai o le malo o Samoa e malu o le malo, a’o molimauina fo’i e ta’ita’i o malo e lua fa’apea ai sui o malo valaaulia.
O le aso ananafi na amata toe fo’i atu ai i o latou atunu’u ta’ita’i o atumotu o le Pasefika sa valaaulia i le aso fa’amanatuina o Samoa, e aofia ai fo’i ma au malaga uma a lo tatou atunu’u.
THE NEW COMMENTS PROCESS
To make comments, you will need to register. You can register under your real name or use a 'screen' name. This way, people will be able to follow comments and make comments back and forth to each other. If you choose to use a 'screen name' no one will know your true identity. In either case, no email addresses will be available to anyone. It is an automated process. If you have questions, email: webmaster@samoanews.com
You currently are not logged in, please LOGIN to post comments.

![The returning contenders of last year’s TMO 7s Marist Pago Tourney are back at it, preparing to bring a greater threat to the field as they return for their second appearance in the tournament. The Leone Whites Rugby Team is under the management of Head Coach Pati Maiava, and Coach Malu Ve’ave’a.
[photo: TG]](http://www.samoanews.com/?q=sites/default/files/imagecache/tiny_square/leone_5922.jpg)
![American Samoa native, Victoria Coffin, a teacher at Keone’ula Elementary School in Ewa Beach, Hawai’i, has been selected from among a national pool of more than 300 educators to participate in the Japan-U.S. Teacher Exchange program under Education for Sustainable Development (ESD)
[courtesy photo]](http://www.samoanews.com/?q=sites/default/files/imagecache/tiny_square/Victoria%20Coffin%202011.jpg)








