Tala ‘oto’oto o le Pasefika
LEAI SE OKESENE I LE FALEMA’I I SAMOA
Ona o le tulaga fa’aletonu i le fale gaosi okesene, ua fa’apea ai ona sulufa’i le malo o Samoa i lona uso tuaoi o Amerika Samoa, aua se okesene mo le falema’i autu a le malo i Moto’otua.
E 100 ni tane okesene ua fa’apea ona aumai e le va’a a leoleo Samoa, o le Nafanua, ina ia mafai ona fa’atumu atu i se okesene i se kamupani okesene i Tafuna i Amerika Samoa.
Na ta’ua e le pule o le kamupani i Amerika Samoa, le susuga Peter Crispin, e fa’apea, e le o se taimi muamua lenei ua sapalaia ai e lana kamupani ia okesene mo Samoa.
TO’AFITU MALILIU I FITI ONA O LE ‘LEPTOSPIROSIS’
Ua ripotia mai i Fiti le maliliu o ni tagata se to’afitu, ona o le fa’ama’i lenei o le ‘leptospirosis’, talu mai le masina o Ianuari, ma ua i ai se popolega, o le mafua’aga foi lea o le maliliu o ni isi e to’a 13.
Na fa’aalia e se sui o le ofisa mo le puipuia o fa’ama’i pepesi, le galulue malosi o le malo ina ia mafai ona taofi le pesi o le dengue fiva ma le typhoid, e ala lea i le tineia o le ‘leptospirosis’.
Na ta’ua e Dr. Mike Kama, e to’a 279 tagata ua a’afia i le leptospirosis talu mai lologa tetele lea na tula’i mai ia Ianuari, ae pe a ma le 85% o i latou ua a’afia, e mai i nu’u ma afioaga i le itu i Sisifo.
Na ta’ua e Dr. Kama e fa’apea, o lenei fa’ama’i o se fa’ama’i sili ona pagatia, i fa’ama’i e tolu ia o lo o mafatia ai nei lea atunu’u.
Na ta’ua e Dr. Kama, e to’a 20 tagata ua maliliu, e to’afitu ua faamaonia e mafua mai i le Leptospirosis ae o lo o masalomia leisi to’a 13, o le mafua’aga lava lea e tasi. O le to’atele o i latou ua maliliu o ni tagata matutua, e galulue i fa’ato’aga.
FUAFUA LOIA RIPEL E FA’AULU TAGI E FA’ASAGA I LE MALO SOLOMONA
Ua fautuaina loia a se kamupani i le atu Solomona, o le RIPEL (Russell Islands Plantation Estate Limited), ina ia sauni sa latou tagi e fa’asaga i le malo, mo se tinoitupe e $324 (tupe Solomona) ona o aseti ua fa’aleaga fa’apea ma tupe leiloa, talu ai le tapunia o le kamupani ona o ni fe’ese’esea’iga na tula’i mai i le va o le kamupani ma le malo.
Na ta’ua e le ta’ita’ifono o le RIPEL, o Patrick Wong, e fa’apea, o lo o fa’aauau pea ona le tausi le malo i a latou folafolaga sa faia i le masina o Aokuso o le tausaga ua mavae, e latou te fa’atauina aseti a le kamupani mo se tinoitupe e $24 miliona.
Na saunoa Wong, o lo o taga’i le kamupani i le fa’auluina o sa latou tagi e fa’asaga i le malo i le vaiaso fou po o le lua masina o i luma, aua o lo o i ai sona talitonuga, e na’o le pau lea o le gagana e malamalama ai le malo.
2,700 MALIGI MAI IAPANI MO HAWAII
Na ta’ua e se tasi o Senatoa mai Hawaii, ia Daniel Inouye, e pe a ma le 2,700 Maligi (marines) a le vaega’au a Amerika, o lo o fa’amautu i Iapani, o le a se’e mai i Hawaii, a’o galulue ta’ita’i o vaega’au a le malo tele ina ia toe fa’aitiitia le fuainumera o fitafita, o le a auina atu i Guam.
Na saunoa Inouye, o le a tino mai lenei fuafuaga pe a mae’a ni fegalegalea’iga o lo o feagai ai nei ta’ita’i o vaega’au ma Iapani.
O lo o i ai se talitonuga o le a fa’alauiloa mai e le ofisa autu o vaega’au a le malo tele, i se taimi lata mai, ia le aveina atu o ni maligi e to’a 4,700 mai i Iapani, i Guam, faapea ai ma fitafita mo Hawaii.
O le a fa’apea ona fesuia’i isi maligi o lo o i Ausetalia ma le faitau selau o lo o i totonu o nofoaga eseese o Amerika.
E tusa ai ma se maliliega sa faia ma Iapani i le 2006, e to’a 8,600 ni maligi ma o latou aiga, pe a ma le 9,000, ua fuafua e se’e ese mai i Okinawa mo Guam, ae e le’i o’o i le 2014.
TO’A 15 FALEPUIPUI I TONGA ONA O LE GAOI
Talu lava ona filifilia se vaega su’esu’e fa’apitoa o leoleo i Tonga, e latou te mata’ituina le tele o fa’afitauli tutupu mai i le osofa’iga o fale ma pisinisi, ua mafai ona molia ai ni tagata se to’a 15, i le lua vaiaso ua tuana’i, i lenei solitulafono.
I se ripoti mai i le Matangi Tonga, ua ta’ua ai le mauaina e leoleo o ni oloa po o mea totino na gaoia mai i le falema’i i Vaiola, fa’atasi ai ma le tele o fale i Nuku’alofa.
Sa mafai foi ona maua e lenei vaega su’esu’e fa’apitoa ia ni meatotino, a fa’aliliu tupe e maua ai lava le afe tala, e aofia ai tapa ma fala taua o lea atunu’u, o komepiuta feavea’ai, o telefoni feavea’i, iPods ma lavalava.
Na ta’ua e le sui komesina o leoleo, o Taniela Faletau, o lo o latou sailia foi tagata o lo o fa’atauina nei oloa gaoia, ma e toatolu i latou ua molia i le tulafono, i lea tulaga.
Source: Radio New Zealand
THE NEW COMMENTS PROCESS
To make comments, you will need to register. You can register under your real name or use a 'screen' name. This way, people will be able to follow comments and make comments back and forth to each other. If you choose to use a 'screen name' no one will know your true identity. In either case, no email addresses will be available to anyone. It is an automated process. If you have questions, email: webmaster@samoanews.com
You currently are not logged in, please LOGIN to post comments.

![The aftermath of the fire which burned Manu’s store to the ground Friday night around 9:15 p.m. Police officers are posted at the store, which is located in Malaeimi, and are conducting an investigation into this matter.
[photo: JL]](http://www.samoanews.com/?q=sites/default/files/imagecache/tiny_square/manuaftermath.jpg)
![The Samoan vaka, Gaualofa on a cloudy day last July at Ke’ehi harbor on Oahu, Hawaii.
[file photo: Le Fetuao SLS-Hawaii]](http://www.samoanews.com/?q=sites/default/files/imagecache/tiny_square/samoavaka.jpg)
![The winning math students of South Pacific Academy, shown here with their principal, Evelyn Lilio Satele (far left) and their math teacher, Seong Shim Park (2nd from right) following their overall 1st place Win at the island wide math competition, recently held by ASDOE.
This was the tenth consecutive 1st place win for the school.
[courtesy photo]](http://www.samoanews.com/?q=sites/default/files/imagecache/tiny_square/SPA%20MATH%20WINNERS.jpg)








