Tala ‘oto’oto mai Samoa
FAAMANAVA E LE ATUA GALUEGA A REV. OKA FAUOLO
Ua ufitia le Ekalesia Faapotopotoga Kerisiano I Samoa faapea le atunuu atoa ina ua faamanava e le Atua ia galuega a le susuga I le faafeagaiga ia Rev. Oka Fauolo, o se tasi o tama ua loa tausaga o tautua I le galuega a le Atua. Na maliu filemu le susuga Oka I lona aiga I Vaoala I le lima minute e tea ai le itula e lua I le vaveao o le Faraile na sei mavae atu nei.
Sa faatasi ma ia I ona taimi mulimuli lona faletua ia Sooletauaotumua ma nisi o ona alo ma ona aiga, faapea le Ao mamalu o le malo Samoa, le afioga Tuiatua Tupua Tamasese Efi, o se tasi o uo mamae a le alii faafeagaiga. Sa faapea ona faia se sauniga puupuu e le faafeagaiga taulagi o le EFKS Vaoala, le susuga Rev. Ioane Petaia I lena vaveao ona molimoli ai lea o lona tino maliu I le fagaena o Ligaliga I Leifiifi e tofa ai e talia ai ona toe sauniga.
E maliu le susuga Oka Fauolo ua 82 tausaga o lona soifua. Na saunoa le faletua ia Sooletauaotumua e faapea, o lana saunoaga mulimuli ae lei to lana manava sa ia fai atu ia te ia, “aua tou te fetagisi, a ia outou loto tetele ma fiafia.”
TOE TATALA LE FALEMELI FAAITUMALO I TUASIVI
Ua toe tatalaina nei le falemeli faaitumalo I le afioaga o Tuasivi I Savaii I le nofoaga sa faatuina muamua ai I tausaga e tele ua tuanai, ma o le taitai o le malo, le susuga Tuilaepa Sailele Malielegaoi na saunoa e tatala aloaia lea faamoemoe I le aso Faraile na tea nei. O le tausaga e 2005 na tapunia ai le falemeli sa I ai ona o nisi o faaletonu sa aliae mai I lena vaitaimi e pei o le talepe soo e nisi o le falemeli ma toesea mea totino a le atunuu I Salafai sa teu ai. Peitai na faaalia e le alii palemia, o le faatupulaia o le manaomia o lea auaunaga I Salafai ua mafua ai ona a’e le tofa I le malo ina ia toe faaauauina o lea auaunaga taua I Salafai, a ia fausia se ofisa fou e saogalemu ma malu puipuia ai mea totino a le atunuu.
Na saunoa Tuilaepa, ua alagatatau foi lea fuafuaga ona o le faatupulaia o le faitau aofai o le atunuu, aemaise o le faafaigofie ai o auaunaga a nisi o ofisa taua a le malo o lo o I lea vaega o le motu tele I Salafai e pei o le ofisa o faamasinoga o fanua ma suafa, o le maota gasegase o Malietoa Tanumafili II ma le ofisa o leoleo. E le gata I lea, o auaunaga I aso taitasi e pei o le totogiina o pili o le uila ma le suavai taumafa, o le faatauina o pepa telefoni ma pepa o le eletise (cash power), o le faatumuina o pepa talosaga mo pepa nofomau I Niu Sila I tausaga taitasi, faapea foi fesootaiga faatekonolosi e faaaoga ai upega tafailagi.
AMATA ANANAFI LE TAAMILOSAGA LAKAPI TAITOAFITU A TAMAITAI
O le aso ananafi na amatalia ai le taamilosaga lakapi taitoafitu a tamaitai e sailia ai se au tele a le atunuu, le Manusina, e tauva mo sona avanoa I le taamilosaga o le ipu o le lalolagi a tamaitai I Lusia I le 2013. Peitai, seiloga lava e siamupini le Manusina I le itulagi o le Oceania, ona ofi faatasi ai lea ma Ausetalia ma Niu Sila lea ua mautu o la avanoa I lea taamilosaga I le 2013.
O le mafuaaga lea ua aofia ai nei taaloga taitoafitu a tamaitai I le faagasooga o taaloga a le iuni lakapi a Apia I aso Toonai taitasi. E ono vaiaso o le a faagasolo ai lea taamilosaga ma le faamoemoe e sailia ai se au a le Manusina e tauva ma au mai isi atumotu o le pasefika mo se avanoa I le ipu o le lalolagi I Lusia I le tausaga fou. Na faaalia e le peresetene o le iuni lakapi a tamaitai Samoa, le susuga Toleafoa Ulugia Mara Hunter e faapea, e tele tamaitai o lo o I ai le tomai ma le agavaa I lenei faagatama o lo o I ai le faamoemoe e sailia ma tuufaatasi se au lelei a le Manusina mo lea faamoemoe.
O le tausaga na tea nei na manumalo ai le Manusina I le pine apamemea I taaloga o le pasefika sa faia I Niu Kaletonia,na manumalo foi I le pine apamemea I le taamilosaga o le Asia Rugby Union’s Borneo 7’s. Na ausia foi e le au tau atiae a tamaitai Samoa le semifinal I le taamilosaga o le Central Coast 7’s I Ausetalia, ae sue siamupini I le taamilosaga o le Byron Bay 7’s I Ausetalia lava. O le latou taaloga aupito I lata mai na manumalo faalua ai I le au lakapi a tamaitai mai Taranaki I Niu Sila I le malae a le Malisi I Lotopa I le masina na tea nei.
TEENA E LE FAAMASINOGA LE APILI A LE TAMAITAI LOIA MAI NIU SILA
Ua le talia e le faamasinoga o apili a Samoa le apili a se tamaitai loia Samoa mai Niu Sila, o Leuluaialii Olinda Woodroffe. Na faasalaina e le faamasinoga lea tamaitai loia ina ua maea suesuega faapitoa a le faalapotopotoga a loia a Samoa I tulaga tau amio pulea, ma faamaonia ai le solia e Leuluaialii o nisi o tulafono ma aiaiga o le galuega faaloia, ina ua ia lafo ni upu masoa ma le taufaamatau I se tasi o le aufaigaluega a le faamasinoga maualuga.
O ia upu masoa e le taliaina I lalo o aiaiga ma tulafono a le faamasinoga, aemaise o I latou o lo o avea ma sui vaaia e puipuia le tulafono. E le gata I lona lafoina o ia upu masoa, ae na maua foi e le faamasinoga, na ia faaalia nisi uiga le talafeagai e ala I lona ato o le faitotoa o le potu faamasino ma savali agai I fafo. Na faailoa foi e le faamasinoga o apili le le talafeagai o le tulaga na faia e lea tamaitai loia e ala I lona fesootai atu lea I le afioga I le alii palemia ina ia faaleaogaina le faasalaga faasaga ia te ia.
Na faaalia e le faamasinoga, I lalo o aiaiga o le galuega faaloia, e le o se tu ma se aga talafeagai lenei ma sa faatonuina o ia e totogi le sala tupe e $1,000 e pei ona sa faatonuina muamua ai o ia e le faamasinoga. Na faatonuina foi o ia ina ia faia sana faamaualaloga aloaia I le matagaluega o faamasinoga.
LAU IA IULAI LE IUGA O LE TAMAITAI FAIAOGA O TELESIA FUNA’I
I le faamasinoga faaitumalo, ua ioe se tamaitai faiaoga e 25 tausaga le matua I lona moliaga o le faaoo manua e ala I lona sauaina o se teineititi aoga e valu tausaga lea na maliu I ni nai vaiaso talu ai nei. O lea tamaitai faiaoga o Telesia Funa’i sa ia sasaina le ua maliu o Teuila Fuimaono I se vase laau. E lua aso talu ona tupu lea tulaga, ae maliu loa lea teineititi. Peitai o le vaiaso na tea nei na faailoa mai ai e le ofisa o leoleo e faapea, e leai se sootaga o le sauaina e lea faiaoga o lea teineititi ma lona maliu, ma e leai foi ni moliaga faaopopo faasaga I lea tamaitai faiaoga.
O le alii loia tumaoti o Leota Raymond Schuster sa tulai mo lea tamaitai faiaoga ma ua toe tolopo e le tamaitai faamasino o Mata Tuatagaloa lea mataupu I le aso 22 o Iulai mo le lauina o le iuga.
SAUNI TALITIGA CRAWLEY E FAI MA SUI O SAMOA I TAALOGA OLEMIPEKA
E $15,000 le tinoitupe ua faamatuuina mai e le malo mo le faalapotopotoga o le taaloga Tae Kwon Do a Samoa e fesoasoani I tapenaga a le tamaitai o Talitiga Crawley e tauva I taaloga a le Olemipeka I le masina o Iulai, lea o le a faia I Lonetona. O Talitiga Crawley o se tamaitai e 17 tausaga mai Malie ma Afega, ma o lo o I Niu Sila o ia I le taimi nei mo nisi vaega o ana tapenaga aua lea faamoemoe.
O Talitiga o le uluai sui lea o Samoa ua faamautuina lona avanoa e tauva ai I taaloga o le Olemipeka ma o lo o koleni nei o ia I lalo o le vaavaaiga a le alii faiaoga faavaomalo a Samoa, le susuga Master Kesi O’Neil-Tuatagaloa. O le isi alo o Samoa ua faamautuina foi lona avanoa e tauva ai I taaloga a le Olemipeka I Lonatona, o le alii o Kaino Thompson Fuataga. Na faafetaia e le alii peresetene o le asosi Tae Kwon Do a Samoa, le susuga Muagututagata Peter Ah Him, ia le malo mo lea fesoasoani tau seleni o le a faafaigofie ai tapenaga a alo o le atunuu mo ia taaloga faavaomalo tetele.
Na saunoa Muagututagata, o le faamoemoe ia maua ni pine mo Samoa. E $22,000 na faamatuu mai e le malo I le tausaga na tea nei mo le alii o Kaino Thomson-Fuataga aua ana tapenaga I lenei faagatama faavaomalo. O le masina fou o lo o faamoemoe e toe taliu mai I laua I Samoa, ae lei tuuvaa atu mo Lonetona mo isi vaega o a la tapenaga mulimuli ae lei oo I le tauvaga tele.
SUESUE E LEOLEO ATA LEAGA NA PUE I TELEFONI FEAVEAI
Na amata I le vaiaso na tea nei ia suesuega faapitoa a leoleo I nisi o ata le talafeagai ia ua salalau ma ua toatele I latou ua maimoa ai I luga o telefoni feaveai. O nei ata o lo o faaalia ai ni alii ma ni tamaitai Samoa o lo o faiaiga ma sa tapueina I telefoni feaveai. Na faaalia mai e le sui sooupu o le ofisa o leoleo, le susuga I le komesina lagolago ia Leaupepe Fatu Pula e faapea, o lo o faagasolo pea a latou suesuega ia I latou o lo o faaalia I nei ata, aemaise I latou o lo o faasalalauina ia ata I luga o telefoni feaveai ina ia faia I ai se faaiuga a le tulafono.
Ua atoa nei le tolu o ata faapea o lo o faaalia ai ni faiga mataga faafeusuaiga ua pueina I totonu o le atunuu e alii ma tamaitai Samoa o lo o faaalia I ia ata, ma ua salalau nei e ala I telefoni feaveai ma maimoa I ai le atunuu lautele. Na saunoa Leaupepe, o lona popolega ona o aafiaga I alo ma fanau laiti e matamata I nei ituaiga ata le talafeagai. Na ia talosagaina le mamalu o matua ina ia tutu’a’ai ma mataitu lelei le fanau ma mea o lo o teu I totonu o a latou telefoni feaveai. Fai mai a ia, o lenei mataupu ogaoga ua tatau foi ona faatalatalanoa ma kamupani telefoni o lo o faatauina telefoni feaveai I totonu o le atunuu, e saili ai se fofo o lenei faafitauli.
OLA LELEI LE ALAISA I ELEELE O SAMOA
Ua faamaonia I suesuega le ola lelei o le alaisa I totonu o Samoa. O ia suesuega na taua I se lipoti na faamatuuina mai e se alii Saina tomai faapitoa I mataupu tau faatoaga aemaise I le totoina o le alaisa. O lea alii Saina sa I Samoa nei ma nisi tagata suesue e sailiili pe mafai ona totoina le alaisa I totonu o le atunuu. O le taimi nei o lo o totoina le alaisa I le nofoaga o suesuega tau faatoaga a le matagaluega o faatoaga I Nuu I lalo o se polokalama faapitoa o loo galulue soosootauau ai le malo Samoa ma le malo Saina.
Na taua I le lipoti a lea alii Saina e faapea, o lo o ola lelei ia fatu alaisa o lo o totoina I Nuu ona o le tulaga lelei o le eleele, ma o lo o taua ai foi le talafeagai o le ono avea o le alaisa ma se tasi o atinae e tatau ona mataituina e le au faifaatoaga I Samoa. Na saunoa lea alii Saina, afai ae manuia ia taumafaiga, e faitau miliona tupe a le malo o le a faasao I le faatauina mai o le alaisa mai fafo, aua ua toatele tagata I le atunuu ua fiafia e taumamafa I le alaisa.
THE NEW COMMENTS PROCESS
To make comments, you will need to register. You can register under your real name or use a 'screen' name. This way, people will be able to follow comments and make comments back and forth to each other. If you choose to use a 'screen name' no one will know your true identity. In either case, no email addresses will be available to anyone. It is an automated process. If you have questions, email: webmaster@samoanews.com
You currently are not logged in, please LOGIN to post comments.

![Environmental group AmSamoa 350 donated 30 plants to Leone village on Saturday in celebration of Earth Day. They also joined members of Leone Empowerment Team in picking up trash on Saturday around the Healing Garden. (L-r) Leone Empowerment organizers Andra Samoa, Lia Taleni, 350 member J.J. Ludgate, Va’alele Tuitele Hicks, 350 youth coordinator Sandra Purcell, Silia MacKenzie and Palema Tuitele of Leone Empowerment. See story inside.
[photo:AmSam350]](http://www.samoanews.com/?q=sites/default/files/imagecache/tiny_square/350donation-HealingGarden.jpg)
![[photo: tlh]](http://www.samoanews.com/?q=sites/default/files/imagecache/tiny_square/%28SA%29%20First%20Friday%20Samoan%20handicrafts.jpg)
