Alofa: Fa'avae ai Aiga— Vaega 125
Sauni le malaga a Loimataoapaula ma Eteuati mo Tutuila
Ua tofo i tino matagi lelei e pei o lea upu. O fa’alogona ia ua o’o i ai Lameko ma Tagiilima ona o le taumafaiga a Loimataoapaula. Ua ta’ape le aofia ma le mama ua lomi ma le va’a ua goto i fa’aaloaloga na alo i ai Lameko ma Tagiilima ma o la aiga ona o le titi faitama ma le valevale alofa i fanau. Ua toe fo’i nei le aiga o Tagiilima i tua, ae ua taofi e le lo’omatua le afafine o lona tuagane ma lona to’alua se i o latou tafafao ona toe fo’i ai lea i tua, e sauni ai le la malaga i Tutuila.
O le ula tupe lea na vevesi ai Tagiilima ina ia au mai e fai ai le la fa’amau ma Pelesitene Kiligikoge, e ave’ese uma isi ula sa i le ua o le lo’omatua, ae mau lava le ‘ula lea, ua ma’ea fo’i ona mafaufau Tagiilima i le tagata e ave i ai le ula. Ina ua o’o i le taimi o le sua a le Fafifeau ma lona Faletua lea e masani ona alu i ai Loimataoapaula e fai a la feau ma tafao ai, na tula’i Tagiilima ma savali atu ma ua fa’aula ai le Fa’afeagaiga.
A’o fa’atasi ma mafuta Minalosa ma lona to’alua ma le aiga o le tuafafine o lona tama, na iloa ai e le teine uiga alofa ma uiga lelei o Tagiilima. O le tulaga lea na mata’ina e le to’alua o Minalosa, le tamaloa o Mikaele.
A fa’alogo mai Tagiilima o tau alu se tafaoga a lana fanau ma Minalosa ma lona to’alua, e taofi e le lo’omatua Mikaele, ona o le fia iloa e le lo’omatua po’o fea e tu ai Tutuila, a’o le a fo’i le olaga o ola ai tagata o lo’o nonofo i Tutuila. Ua fa’amatalatala uma nei e le tamaloa o Mikaele le tulaga o lo’o i ai Tutuila ae maise o le olaga o lo’o ola ma soifua ai ona tagata. A alu alu a la tala fetaui si tamaloa ma se tala fa’aletonuga a le lo’omatua, fa’alogo mai Minalosa ma tama o alu atu se tali e.
Ua o’o i Amerika le talanoaga, tami ane i Manu’a fa’asolosolo mai i Aunu’u, ae fa’ai’u i Olosega. Ua leai se nu’u o Tutuila e le i fa’amatalaina e Mikaele i le lo’omatua o Tagiilima. Ua uma le na ala ata, toe liliu mai i le isi ala ata. O le viliga lona tolu la o le ata, ua o’o ai loa i le aiga o Mikaele i Tutuila.
Ua fa’amatalatala nei e le tamaloa i a Tagiilima le pisinisi a lona tama o lo’o i ai nei i Tutuila. Na fesilisili nei le lo’omatua, “Mikaele, o lea ou te fa’alogologo atu, na o lou tama o lo’o ta’u mai, a’o fea o i ai si ou tina?” Ua punou le tamaloa ua le tautala i lea taimi, na tau mafaufau pe fa’ailoa atu i a Tagiilima le tulaga o lo’o i ai lona tina pe leai. “Mikaele a e le fia talanoa ai, ona ‘aua lea e te fa’amatala maia ia te a’u, ta talanoa i nisi mea o tutupu i Tutuila.”
Ua toe fa’asolosolo le talatalanoaga ma na i’u lava ina fesili le lo’omatua, “Mika, e fia la pasi a lou tama o lo’o i ai nei?” Ua ‘ata le tama ma tilotilo ane i le lo’omatua, “Tagiilima, i le taimi nei e fitu pasi a lo’u tama o lo’o i ai.” E le i uma atu le tala a le tamaloa ae tali mai lo’omatua, “Kai kele.”
Ua ‘ata Mikaele ma tali le fesili a Tagiilima, ma toe amata ai fo’i le viliga o le alaata fa i lea afiafi. Na fetaui lava le manava mai o le galuega a Emani ma Lolesio ma le tu a’e loa i luga o Mikaele, ua lagona le vaivai, ua fiu fo’i e tautala ma fa’amatala mea uma i le lo’omatua o Tagiilima.
“Mikaele, ai lava ua e le la va, ae o lo’o alu atu pea le fa’amasinosinoina o oe i fesili a le lo’omatua e tiga ai lou ulu a?” Na ata’ata Mikaele ma savali e fa’afetaui le o’o mai o Emani ma Lolesio lea ua manava mai a la galuega i lea taimi.
O le aso muamua na nonofo ai Mikaele ma Minalosa i le fale o Lameko ma Tagiilima, o le aso fo’i lea na so’o atoa ai le Fa’atoaga o Etena i le matamataga a Mikaele ma Minalosa, e pei ona fa’aigoa ai e tagata le fa’atoaga a Tagiilima.
Ua ofo le loto ma le mafaufau o Mikaele ma Minalosa i le va’ai atu i le isi itu, toe va’ai atu i le itu i sisifo, toe savavali atu i le isi itu i sasa’e o le fa’atoaga, o se fa’atoaga ua sili ona tele ma ua mautu mea uma e fa’agaioi ai. O le va’ai a Mikaele ma Minalosa, e nimonimo le va’ai atu i le isi itu o le fa’atoaga. O lea ua so’o atoa le maimoaga i le fa’atoaga o fuala’auaina, ae le i o’o atu i le itu o lo’o i ai le fa’aotaga o talo, ufi, fa’i, ta’amu ma le toga ‘ulu.
E faia pea!
THE NEW COMMENTS PROCESS
To make comments, you will need to register. You can register under your real name or use a 'screen' name. This way, people will be able to follow comments and make comments back and forth to each other. If you choose to use a 'screen name' no one will know your true identity. In either case, no email addresses will be available to anyone. It is an automated process. If you have questions, email: webmaster@samoanews.com
You currently are not logged in, please LOGIN to post comments.

![Yesterday morning at the Utulei Beach Park, the Department of Health (DOH) and staff, along with District Representatives, members of the clergy, members of the Society of Fa’afafine (SOFIA) and the HIV/AIDS Core group held a short program, as part of World AIDS Day, December 1. [photo: Jeff Hayner]](http://www.samoanews.com/?q=sites/default/files/imagecache/tiny_square/AIDSday.jpg)








