Alofa: Fa'avae ai Aiga
Na tilotilo atu nei Tagiilima i le itu o lo’o i ai Pule ma lona to’alua o Lameko, na iloa atu e Tagiilima ua u’u mai e Lameko le moli penisini ma le moli tu, ma savali ane e fa’asinosino i a Pule. Ua tu le teine ma fa’apea ifo i lona loto, talofa e, i nai o’u matua, ai ana o nisi matua, e uma mea o le faleoloa ona manana’o i ai, ae va’ai atu nei, e le o ni matua e naunau i ni mea e maua fua mai, ua masani lava la’ua i si o la fale afolau, ma si o la moli matagi e mumu i po uma, pe a fai le la pele suipi.
Ua ata Tagiilima ma toe liliu ane i lona tina, na fiu le teine e tau su’e, ae va’ai atu o lo’o talanoa mai ma se tasi o tina na malaga fa’atasi mai tua, lea o lo’o fai nei lana fa’atauga toe fo’i ai. O lea la o le a toe malaga fa’atasi ma Pule ma Silia i le pasi moe o le afiafi.
I le po lea na talatalanoa ai Tagiilima ma lona tina, na fa’amotu e le teine le la talanoaga, ona ua i ai mea o lo’o mana’o e ave ai le fa’amomoli mo ona tuagane ma lona uso, fa’apea ma tuafafine o lona tama ma le uso o lona tama o Filipo ma lona to’alua o Segi. O ana fuafuaga ia, e le i iloa e lona tina ma lona tama, ae ua fa’ateia Lameko i le tau si’i mai fafo o le tigipusa. Ua ‘ata Lameko ma tilotilo ane i lona to’alua, ae maise ai o le tigipusa ua ta’atia mai nei i luma o le faitoto’a. Na tau mafaufau Lameko i lea taimi, po’o a mea o lo’o i totonu o le atigipusa, ua ‘ata ma tilotilo atu i lona to’alua.
Ua o’o i le taimi e fa’amavae atu ai Tagiilima i nai ona matua, na va’aia e Lameko le tagi a le lo’omatua o Silia, e foliga mai ua ‘ese lava le lo’omatua i lea taimi. Na lagona e Tagiilima uiga ia o lona tina, ma ua le mafai ai ona taofiofi ona loimata. “Tina, ma te o’o atu e asi atu oulua i le fa’aiuga o le vaiaso ma ma tafafao ai i tua se i ma usu mai i le Aso Gafua, ou te alofa ia te oe lo’u tina pele”. Na taumafai nei Pule e ave’ese mai Silia mai i lana tama, peita’i, ua mau le opo a le lo’omatua ua musu e toe fa’amamulu ‘ese atu Tagiilima. “Silia, Silia o le a alu le pasi, o lea e fa’atali mai i a ta’ua.” Na fa’amamulu ‘ese nei e le lo’omatua lana tama, ma liliu loa i le pasi e le i toe tepa mai i tua. Ua na o le pupuni o ona foliga i si ona solosolo e tasi na alu ane ma ia mai tua. O tagata na i luga o le pasi i lea taimi, ua lagona le loto vaivai i le va’ai mai i le fa’amavaega a Silia ma lana tama o Tagiilima.
Ua fa’amavae atu nei Tagiilima i si ona tama, “Pule, fa’amolemole si o’u tama, va’ai lelei lo’u tina.” Ua na o le luelue ane i ai o le ulu o le toeaina ma liliu ‘ese loa, ua musu ne i iloa e lona afafine ona loimata ua maligi ifo nei i ona alafau. Ua na o le tu o Tagiilima ma va’ava’ai atu ma le alofa i ona matua, e pele i lona loto. “Tofa Pule, tofa Silia, tatou feiloa’i i le fa’aiuga o le vaiaso, tofa Tina…tofa Tama.”
Na a’apa ane nei Lameko ma fusi atu lona to’alua. Na ona liliu ‘ese lava o Tagiilima mai le itu lea o lo’o nonofo mai ai ona matua i luga o le pasi, fa’ataitaio loa. Ua ta’ita’i nei e Lameko i le la ta’avale ma alu ‘ese loa e le i toe fa’atali. “Tagi, e ‘ese le faigata o oe ma ou uiga, sa tatau ona e fa’aloto tele i le lo’omatua ma le toeaina, o lea e te iloa atu le loto vaivai o lou tina, sa tatau lava ia te oe ona e loto tele ina ia fa’amama avega i le loto o lou tina.” Ua na o le tilotilo o le teine i le isi itu ma ona loimata, “Meko, o lo’u loto atoa o o’u matua, ma lo’u aiga, o le na e te iloa.” Ua na o le nofo o Lameko i lea taimi, “Tagiilima, ae fa’afefea a’u, o lou to’alua.”
E le i uma le tala a Lameko ae oso mai Tagiilima, “Lameko, e fa’amuamua i a te a’u o’u matua, ona soso’o ai lea ma oe.”
Ua le tautala Lameko i lea taimi, ua pei ua tau oso a’e manatu fua o Lameko, ae se manu o se taule’ale’a ua lava ana a’oa’oga ma ua malamalama fo’i lona mafaufau, e fetala’i ai ma fa’auiga upu ia e lafo mai e lona to’alua i a te ia. Ua alu pea le ta’avale, na fa’alogoina e Lameko le tagi tagi pea a Tagiilima, “Lameko, ua ‘ese lava la’u fa’alogo, e pei lava o le a i ai se mea o le a tupu. “E! talofa e, i nai o’u matua, ua ou alu ‘ese lava ae tia’i. Ua pei ua ou le alofa i nai o’u matua Lameko, ua le malamalama ai lo’u mafaufau i lenei taimi.”
Ua le tautala Lameko ua fa’asolosolo ona mafaufauga e fa’apea, afai o le tulaga lea o le a o’o i ai Tagiilima ae maise o lona tina, ua sili i a te ia lona fia va’ai atu i lona to’alua o ola fiafia, na i lo le tulaga lea ua tula’i mai nei. Ua tonu nei i lona mafaufau, o le a tapena a la mea uma i le fa’aiuga o le vaiaso, ma o le a nonofo i tua e tausi matua o Tagiilima, ua malie fo’i po’o le a le mamao o le ala, ua sili ia te ia le ola fiafia ma le filemu o le loto na i lo lona va’ai atu i lona to’alua o fa’apea mai. Amuia Tagiilima ua ia maua se tama e loto alofa e pei o Lameko. Amuia fo’i Tagiilima ua ia maua se tama e tali i ona tiga, e malamalama lona mafaufau, e le fia va’ai atu o pologa le loto o lona to’alua. Amuia Tagiilima, ua ia maua se tama e mapu i ai i taimi o faigata ma tiga o le olaga nei.
E faia pea!
THE NEW COMMENTS PROCESS
To make comments, you will need to register. You can register under your real name or use a 'screen' name. This way, people will be able to follow comments and make comments back and forth to each other. If you choose to use a 'screen name' no one will know your true identity. In either case, no email addresses will be available to anyone. It is an automated process. If you have questions, email: webmaster@samoanews.com
You currently are not logged in, please LOGIN to post comments.

![Candidate for governor Dr. Salu Hunkin-Finau (right) and her running mate, candidate for lieutenant governor, retired Command Sergeant Major Iuniasolua Savusa (left) posed for the media at Vailoa, after the gubernatorial team of “Salu and Savusa” for 2012 announced they are running for office in the November general election.
[photo: FS]](http://www.samoanews.com/?q=sites/default/files/imagecache/tiny_square/Salu%20n%20Savusa%20WEB.jpg)








