Ads by Google Ads by Google

“Salu ma Savusa” sui tauva mo le tofi kovana ma le lutena kovana 2012

I se fa’atasiga a aiga, uo fa’atasi ai ma nisi o le au tusitala o le atunu’u, i le Aso To’ona’i ua te’a, na fa’alauiloa aloa’ia ai e le tamaitai fomai ia Dr. Salu Hunkin-Finau, lona avea ma sui tauva o le tofi kovana mo Amerika Samoa, i le faiga palota a Amerika Samoa, i le masina o Novema o le tausaga lenei.

Na saunoa Hunkin-Finau e fa’apea, o lana paga mo le tofi o le lutena kovana ua ia filifilia ai le susuga ia Iuniasolua Savusa, o se tasi o alo o le atunu’u ua silia ma le 30 tausaga o tautua i vaega’au a le malo tele ma e le’i umi ona litaea mai i ona tiute fa’alemiliteri.

Na litaea  Savusa mai lona tofiga o le Command Sergeant Major o le vaega au a le Ami.

O le manulauti ua ta’ita’ia ai taumafaiga a “Salu ma Savusa”, e pei ona sa fa’alaua’itele i le fa’aiuga o le vaiaso, “Ua o’o i le Taimi”.

O Hunkin-Finau,  sa avea ma peresitene o le Kolisi Tu’ufaatasi o Amerika Samoa i ni tausaga ua tuana’i, ma o le tikeri foma’i o lo o ia umia i le taimi nei, o se tikeri i tulaga o a’oa’oga, mai i le iunivesite a Hawaii i Manoa.

I lana saunoaga i le taimi o le fa’atasiga, sa taua ai e Hunkin-Finau e fa’apea, ua i ai nei nisi o sui tauva mo le tofi kovana. “Oute faafetai...i ou tuagane ua lafo aao mo lenei tauvaga. Oute faamalo i ai, aua e tasi lava le auga. Oute manatu matou te mananao lava i le mea e tasi, ina ia saili se malo e fesoasoani i ona tagata”.

Sa ia taua fa’apea, “o le fesili autu o lenei aso: o le a le mafuaaga ua ou fia alu ai i lenei tauvaga?”

“Oute manatua ai i le  tala...ia Moretekai ma Eseta. Manaia le tala, aua ua avea Eseta ma masiofo. O le taimi lena o le saua o tagata i le aiga o Isaraelu. Ona faapea lea o se faamatalaga a Moretekai ia Eseta - Eseta, e le’i filifilia oe o lou aulelei. Leai. Atonu UA O’O I LOU TAIMI e te fesoasoani ai ma laveai i tagata i lou nu’u,” o a Hunkin-Finau lea.

“Ona ou faapea lea, o le autu lena o le ma tula’i ma Savusa - ‘Ua o’o i le taimi’,” o upu ia  Hunkin-Finau, o se tasi o alo o le atunu’u ua loa lana tautua i tulaga o aoaoga i Amerika Samoa. “Ua sili nei i le 30 tausaga la’u tautua i totonu o le malo i le tulaga o aoaoga.”

“Ma o nisi o outou i lenei faatasiga sa avea au ma a outou faiaoga - ma nisi o a outou fanau, sa ou faiaoga ai,” o upu ia a Hunkin-Finau.

O le galuega faiaoga muamua lava a Hunkin-Finau sa tulai mai i le Aoga Maualuga a Leone mai le tausaga 1968 i le 1971.

Saunoa foi Hunkin-Finau fa’apea, o le tulaga lelei ma le mao’ae o se atunu’u, pe o le faigamalo, e iloa lea i le lelei ona a’oa’oina ona tagata, ma ulufale atu i galuega i totonu o se faigamalo po o pisinisi tua.

Sa fa’ailoa foi e Hunkin-Finau fa’apea ua leva tausaga o u’una’i atu ia e nisi o uo ma aiga, ina ia tauva mo le tofi kovana. “Alu, alu e fa’aaoga lou poto sa aumai e le Atua e tauva o le tofi. O la’u tali i ai, e le’i o’o i lo’u taimi’. O la’u tali fo’i i ai - o ‘au o le faiaoga, e le o se tagata i tulaga faapolokiki,” o upu ia Hunkin-Finau.

“Ae o lenei aso ua faia ai la’u filifiliga ma faailoa atu, ua ou tali i le valaau e avea ma sui tauva o le kofi kovana. Ua o’o i le taimi e tali atu ai i le valaau mo se suiga i le malo e saili ai se taitai e taitaiina le atunu’u i se tulaga filemu, lelei ma le faaeeina o le malo,” o upu ia a le sui tauva.

Sa ia saunoa foi faapea o lenei palotaga e le faapea pe o ai e matai, o ai e maualuga lona tulaga, pe o se sui tauva o se tamaitai pe o le ali’i; ae o lenei palotaga, pe o le tauvaga o le tofi, ina ia sailia se ta’ita’i e ta’ita’iina le malo ina ia manuia ona tagata.

“O le mea moni, ua o’o i le taimi e tulai ai se tamaitai e taitai ma tautuaina le tatou malo, aua, e au le ina’ilau a tamaitai,” o a Hunkin-Finau lea. “E ma ofoina atu ma le susuga ia Savusa le malosi, le poto ma le atamai mai le Atua, e tautuaina le tatou malo ma ona tagata.”

I vaiaso o i luma ua faamoemoe sui tauva e fa’asalalauina atu i le atunu’u a la fuafuaga, polokalama fesoasoani ma nisi mataupu mo le tulaga lelei o le malo ma le atunu’u pe afai e faamanuiaina.

Sa faafetaia e Hunkin-Finau le susuga ia Savusa i le talia o le valaau e avea ma sui tauva lutena kovana. Taua e Hunkin-Finau ua silia ma le 30 tausaga o tautua Savusa i le militeri ma o lona atamai faataitai e mao’ae ma taua mole malo.

I lana saunoaga fa’apitoa, sa fa’afetai Savusa i le Atua ona o lenei avanoa taua ua ia maua e tautua ai le atunu’u ma ona tagata, ina ua maea le 36 tausaga sa ia tautua ai i le militeri. Sa ia taua faapea sa ia tuua le atunu’u e tautua le malo tele i ala lea i le militeri.

E pei ona taua i faamaumauga a le militeri, o nisi o nofoaga i atunu’u mamao sa tautua ai Savusa e aofia ai le taua i Iraq ma Afganistan, lea na avea ai o ia ma taitai o nisi o vaega a le militeri.

Saunoa Savusa, o se tasi o fesili tula’i mai i le atunu’u - pe aisea ua ia litaea ai ona alu sa’o lea e avea ma sui tauva mo le tofi lutena kovana?

Na ia ta’ua, ua ia talitonu o lo’o i ai lona poto masani fa’ataitai o vaega au e mafai ona fesoasoani ia Hunkin-Finau mo le taitaiga o le malo o Amerika Samoa i se tulaga sili atu nai le mea o lo o i ai nei.

O se tasi o fesili tulai mai i le atunu’u - pe aisea ua ia tauva ai ma se tamaitai? O le tali, “oute vaai ia Salu e le o se tamaitai, ae o se ta’ita’i. O se ta’ita’i e mafai ona taitai ina le atunu’u i se tulaga e sili atu i le lumana’i e manuia ai le atunuu,” o lana upu lea.

O se isi fesili sa taua e Savusa o lo’o tulai foi i totonu o le atunu’u, pe aisea ua tauva ai se tamaitai i le tofi kovana, ma o le tali, “aisea e le mafai ai? O Salu o se taitai lelei.”

Saunoa foi Savusa, o se tasi o tomai ia te ia o le faufautua ma o lea tomai faapitoa e mafai ona ia faufautua ia Salu aua le taitaiga o le malo.