Ads by Google Ads by Google

“AISEA UA E FAIA FA’APEA AI A’U?”

MOMOE LUGA SIMA MA SAUTIA I LE PO NISI AUMALAGA LANO

Na toetoe a le mafai ona talanoa mai i le Samoa News le fofoga o le afioga a Lano ona o  le tulaga mafatia o lona loto, i le vaaiga faamomoi loto ma le faateia na oo i ai nisi o le au malaga a le afioaga, lea na momoe i le fale faataliva’a i le uafu i Fagatogo i le po atoa o le aso Tofi na te’a nei, ina ua le mafai ona malaga uma i le Lady Naomi e pei ona fuafuaina.

E lua malaga a le Lady Naomi na faia i le aso Tofi na te’a nei, mo le toe la’uina atu lea o au malaga uma mai Samoa, ia na fai o latou sao i le faamanatuina i le 112 tausaga o le fu’a a Amerika Samoa.

O le itula e 10:00 i le taeao na tuua ai e le Lady Naomi le uafu i Fagatogo mo lana malaga muamua, lea na ave ai le aumalaga mai Sale’aumua ma le faamoemoe o lana malaga lona lua i le po o le aso lava lea, o le a malaga atu ai loa Lano ma le au malaga mai Salelologa, peitai e le’i taunuu lea fuafuaga, ina ua taofi mai e le kapeteni o le va’a le pasese ona ua tumu naua, ma le mafai ai loa ona malaga le toa 41 o le au malaga mai Lano, ma i’u ina momoe ai i luga o le uafu.

Na vaaia le taooto o tama ma tina, o le malosi o le nuu ma nisi o nai fanau sa i ai i luga o le sima, o isi e aluga i ato ae o isi e momoe nofo, e leai ni ieafu se’i vagana ai nai ie solosolo na faaaoga e ufiufi ai le malulu o le po, faatasi ai ma le ola faasoloatoa o moli o le fale faatalivaa, pefu o le auala faapea ai le pao o taavale fegasoloa’i i luga o le alatele.

“O se vaaiga fa’amomoi loto le tulaga na ou vaaia ai tagata o lo’u nu’u i le po anapo, sa le lelei se moe ae na o le tagi o le fatu ma le eleele ma ou faapena ane, Amerika Samoa, aisea  ua e faia faapea ai a’u, ua e faamoe a’u i luga o le sima i le malulu o le po,?” o  le saunoaga lea a Malaeulu Amoni ma lona si’ufofoga ua vaivai, a’o ia taumafai e faaleo lagona mafatia na oo i ai o ia ona o le alofa i lona nu’u.

Na taua e se tasi o sui o le afioaga e lei finagalo e faailoa lona suafa e faapea, sa tatau lava ona i ai se sui o le komiti i soo se taimi e faaee ai le vaa mo le toe foi atu o malaga mai Samoa, ina ia foia ai le tulai mai o faafitauli faapea.

“E lagona le faanoanoa ona o le tulaga ua oo i ai nisi o le aumalaga a le nuu, afai ua le ofi le vaa ma ua le maua se avanoa e toe fo’i atu ai i Samoa, o le komiti e tatau ona tula’i mai e tali i le  faafitauli ma tapena le nofoaga e mapu i ai i latou nei, e faatali ai le isi malaga a le va’a mo Apia,” o le faagau le malie lea a se tasi o le afioaga o Lano.

“Matou te le’i malaga mai ona o so matou loto, ae na mafua ona matou malaga mai o le taliina lea o le valaaulia a le malo o Amerika Samoa,” o le saunoaga lea a le molimau.

Na taua e Malaeulu e faapea, ua mafua ona le uma le latou aumalaga ua tumu le pasese a le va’a, ae i ai lona talitonuga o isi tagata na ia tulioso atu i le lisi a le latou nuu  na mafua ai ona le maua avanoa a i latou ua le mafai ona malaga.

Saunoa Malaeulu, o ia fo’i lea o le ta’ita’i malaga e faapea, o ia sa maua lona avanoa e alu ai i le malaga, peitai ina ua ia mautinoa e i ai isi o le nuu ua le mafai ona o, sa faia ai loa lana faaiuga o le a latou nonofo faatasi ma i latou ua le maua ni avanoa e malaga ai, e faatalitali ai se isi o latou avanoa.

“O a’u na maua le avanoa ou te alu ai i le va’a anapo (po aso Tofi na te’a nei), ae ina ua ou faalogo ua le malaga uma le  matou nuu, o lea na ou manatu ai loa, o le a ou nofo matou te faamuli atu ma i latou nei,” o le saunoaga lea a Malaeulu.

“E le mafai ona ou alu ae o a’u lea na aumaia le malaga a le nu’u, tusa lava ia te a’u pe ou te le alu ae malaga uma le sili, o le mea sili lena ia te a’u, ou te le mana’o ou te alu fiafia i lo’u aiga, ae satia i le ala se tasi o lo’u nu’u, pe moe fo’i i le ala ma sautia i le po nisi o lo’u nu’u, ou te le manumanu ia te a’u ae ou te manumanu i lo’u nu’u,” o le saunoaga lea a Malaeulu.

O le itula e 3:00 i le vaveao o le aso ananafi na malaga ese atu ai le Lady Naomi mo lana malaga i Apia, ae momoe ai loa i latou e lei malaga i le uafu e faatali ai se isi laasaga mo i latou.

Na taua e se sui o le Ofisa o vaa a le Polynesian Shipping i le teritori, o le faatonuga na aumai i Samoa na mafua ai ona vave le pasese, ma o latou ua na o se  lala  o le kamupani vaa a Samoa, latou te usitai foi i soo se faatonuga e tuuina mai.

O le aso Tofi o le vaiaso fou ua faamoemoe e toe malaga mai ai le Lady Naomi mo le isi ana malaga.

O le te’a laititi o le itula e 6:00 i le taeao ananafi na taunuu mai le susuga ia Palaita Tusi Suiaunoa i le vaega na momoe ai sui o le au malaga e lei o, ma faatonuina ai loa pasi la’u pasese e tolu mo le toe momoliina atu o i latou nei.

Ina ua fesiligia e le Samoa News na saunoa ai Palaita e faapea, faatoa ona iloaina le mea  ua tupu i le itula e 6:00 i le taeao ananafi, ma agai atu ai loa i le uafu mo le tuuina atu o se fesoasoani.

Na toe momoli atu e pasi e tolu i latou e le’i malaga i le maota o Vui Folole Saulo i Kokoland, le nofoaga na faamautu ai ina ia toe faamautu ai e faatali ai le isi malaga lata mai a le vaa.

Saunoa Kolumane Fuimaono mai le Ofisa o Femalagaaiga, o le aumalaga mai Lano na malaga mai i le pemita faapitoa, o lona uiga, e malaga faatasi mai ma toe fo’i faatasi atu i Samoa, ma o le lisi lea na aumai e le vaa mo le pasese, o le lisi lava lea na mulimulita’i ai le Ofisa o Femalagaaiga i le taimi na valaau ai le pasese, pau lena o le aofai e mafai e latou ona ave i totonu o le vaa.

Sa ia taua foi, o le isi faaletonu na tulai mai, ua faatamala i latou ia na malaga mai, sa tatau ona o e toe siaki o latou avanoa ao lei oo i le aso e alu ai le vaa.

O nisi o i latou ia e lei oo na malaga, ua maea ona piki e o latou aiga a latou tusi folau e saili ai ni a latou avanoa i luga o le vaalele, mo le toe fia vave foi atu i Samoa.

Sa i ai nisi o le afioaga mai Lano ma aiga o i latou e lei mafai ona malaga na valaau atu i le Samoa News ma faailoa atu i ai o latou faasea, ona o le faaletonu ua tulai mai ua mafua ai ona le malaga i latou nei e pei ona fuafuaina.