Ads by Google Ads by Google

A’otau Ta’ita’i o le Pasefika mo le Lumana’i

O le ali’i Emepasa o Amerika i Niu Sila, David Heubner, sa o’o mai i Tutuila nei mo lana folasaga na tapena ina ia a’otau tupulaga talavou na fili fa’apitoa e auai i le fonotaga fa’alea’oa’oga ma Ta’ita’i o le Pasefika, ina ia mafai ona si’itia tomai e agava’a ai e avea ma ta’ita’i o le Pasefika i le lumana’i.

 

I lana folasaga, sa ia sasa’a ai ona manatu e fa’ailoa i le autalavou, uiga e tatau ona mua’i maua i se ta’ita’i agava’a ma ua saunia lelei mo ona tiute fa’a-Ta’ita’i o lona malo!

 

“I soo se ta’ita’i e fa lava mea e ao ina matua’i nofo mau ia te ia, po’o mea ia e taua tele ona agava’a ai. Ia le fememea’i lana va’ai ma ona manatu ia mausali ona faia ana fa’ai’uga i mea e ao ina fa’atino mo le atunu’u ae maise o mea e manuia ai le atunu’u.”

 

“Lona lua, ia talanoa ae ia iloa patino le aotelega o fa’amaumauga aoga uma lava i lona atunu’u e afua i meatotino, tamaoaiga, faitau aofai ma lona tuputupu aga’i i luga, ae maise o le tulaga o i ai nei mea uma a’o le’i avea ma ana matafaioi e tau’ave o lona tiute fai.”

 

“Lona tolu ia gafatia e ia ona fesuia’i ana faiga e fa’atino ai so’o se galuega atina’e, matau ni leleiga ma ia mulimulita’i e fa’atino galuega lelei mo le aotelega o tagata o lona malo.”

 

“Ia avea ma se ta’ita’i e naunauta’i ia lelei lona va ma ona tagatanu’u i so’o se mea na te faia, so’o se galuega na te fa’atino ma ia soloa’i i luma le savaliga a lona malo, e gafatia ona tausia ona tagata nu’u uma fa’atasi ai ma le va i fafo ma isi malo ia sologa lelei.”

 

“E le tatau i se ta’ita’i ona fa’agalo le amataga mai o le malo ua ia ta’ita’i, ia i ai pea le so’otaga o le taimi nei, le taimi ua tuana’i ma le taimi o lumana’i. Ia le mafai ona e fiafia na’i nisi, ae fa’agalo nisi vaega o tagata o lou malo, ia sili ona e taumafai e soloia fa’afitauli o lo’o omia ai olaga o nisi o lou malo, ae le o le so’ona avea lelei mo na’o sina vaega o le atunu’u.”

 

“Ia sili ona e fa’amautuina lau aganu’u ma ala e masani ona soifua ai ou tagata, o se mea patino i ou tagata, ma e sili fo’i ona nofo malie i o latou fa’alagona. Aua e te tua’ia solo le sasi ma lape i lau faigamalo, ae ia taga’i toto’a i ai, ma saili ala e sologalemu ai.”

 

O sana fautuaga mai i ta’ita’i o lo’o tulai nei, “O le malo e pei lava o se paso, e i ai ona vaega e tatau ona e fa’atulaga sa’oa muamua, ina ia fa’afaigofie ona e va’aia le aotelega o le ata. Va’ai ona vaega e fa’afaigofie ai ona aga’i i luma le galuega, ae ia fa’atulaga lelei ona e fa’atino tiute ma ia faia ni filifiliga lelei ma le onosa’i i mea e fetuleni mai ona o a’afiaga o au fa’ai’uga. Aua lava ne’i muta lou fa’amoemoe ona o fefina’ua’iga o le mea e sa’o ma tatau ona fai, e mafua ona o le manatu o nisi e to’atele e tauau e ta’aiga ai lau fa’ai’uga!”

 

I le fa’ai’uga lava o lea fonotaga, sa toe tula’i ai le susuga Pa’u Roy Ausage ma ia fa’ailoa atu, “E mana’omia lava po’o le a se tatou gaoioiga e ono faia ina ia mautu ai ni manatu o le fanau talavou, i se mea e tatau ona tatou taunu’u i ai i le lumana’i o lenei taumafaiga e so’ofa’atasi o tatou manatu, faigamalo ma ni lelei e ono maua ai e i tatou uma lava malo o atumotu o le pasefika.”

 

O nisi nei o mea sa folasia e tupulaga fa’atasi ma ta’ita’i o malo na auai, e aofia ai ma le Ao Mamalu o le Malo o Samoa: TuiAtua Tupua Tamasese Efi:

 

- Ia fa’atula’ia se Online Forum - fonotaga fa’aUpega Tafa’ilagi e feso’ota’i ai atunu’u uma lava o le pasefika e afua i le tausaga lenei.O i’ina e aotelega i ai fa’amaumauga uma e mo’omia mo le so’ofa’atasi o manatu ma lagona i so’o se mataupu e fa’atula’ia mai.

 

- Fa’amamafa le va’ai toto’a o ta’ita’i o tula’i i malo uma o le Pasefika, ia va’ai lautele i so’o se mataupu e tupu mai ma e tatau ona faia i ai latou fa’ai’uga ia le a’afia le ola o ona tagatanu’u i le lumana’i, fa’atasi ai ma soifua o tagata uma o latou malo tuaoi i totonu o le Pasefika. Ia tu’utu’u i le loloto fa’autautaga i fa’ai’uga fai, o matou ola e fa’alagolago i a outou fa’ai’uga fai i le taimi nei!

 

- Fa’atele avanoa Sikolasipi mo le tupulaga talavou e saili ai tomai ma agava’a fa’apitoa i tulaga o tekonolosi i le vaitau lenei ma le lumana’i, ae maise i ala o feso’ota’iga lea ua vave mai ae toe vave mou ese fo’i.

 

- Fa’atele avanoa e mafai ai ona fa’atau mai oloa gaosi a le isi malo o le pasefika i isi malo tetele o le PASEFIKA e aofia ai Amerika, Ausetalia, Falani, Peretania ma Niu Sila.