A’oa’oga e saili ai tusi kapeteni ma tusi fa’amaonia mo ave va’a

O le taeao nei lea ua fa’amoemoe e amata aloaia ai se a’oa’oga mo i latou e fia maua tusi pasi Kapeteni mo le fa’afoeina o va’a la’u pasese i luga o le sami, lea e fa’ataunu’uina e ni sui o se kamupani o le ‘Pacific Marine Services and Maritime Training’ ma le kamupani mai Hawai’i, le  Maritime License Center.

 

E silia i le to’a 50 i latou na lolofi atu mo le fia mauaina o lenei fa’amanuiaga, lea e aofia ai tagata faigaluega a le malo mai le Matagaluega o Uafu ma Malae Va’alele, o ni isi o le aufai pisinisi atoa ai ma tagata lautele e i ai a latou va’a o lo o fa’aaoga e la’u ai pasese, e aofia ai ma va’a fagota alia.

 

O ni isi o tagata faigaluega a le Matagaluega  sa i ai i le ulua’i aso o lenei polokalame ananafi, ua mae’a ona maua ni isi o a latou tusi e fa’ataga ai ona latou fa’afoe va’a la’u pasese, peita’i o lo o auai mo le sailia o isi tusi pasi mo isi ituaiga va’a la’u pasese e mamafa atu uta po o le aofa’i o tagata e mafai ona la’u ai.

 

O le to’atele o tagata lautele o le atunuu na lolofi atu e fia auai i lenei fa’amoemoe, sa tele a latou fesili e fesiligia ai le talafeagai o nei aoaoga atoa ai ma le aloaia a le Vaega o lo o gafa ma le puipuiina o le saogalemu o le gataifale a le malo tele aoaoga nei, le ‘US Coast Guard’.

 

Na fa’amanino e le afioga i le ali’i faipule mai Swains ia Su’a Alexander E. Jennings e fa’apea, o sui o le kamupani lea ua tofia latou te fa’atautaia aoaoga nei, ua mae’a ona pasia e le US Coast Guard latou te fa’atautaia aoaoga nei mo tagata i Amerika Samoa.

 

Sa ia taua fo’i e fa’apea, o le to’atele o i latou ua maua tusi kapeteni i totonu o Hawaii ma isi vaega o le pasefika, sa mafai ona maua mai i aoaoga na fa’atautaia e sui o le Kamupani lenei.

 

“Pau le itu taua o le aoaoga lenei, ua mafai e le malo ona fa’atupe le aoaoga lenei, ina ia maua ai e i latou uma o lo o fia maua lenei aoaoga le avanoa e su’e ai a latou tusi laisene ma tusi kapeteni,” o se saunoaga lea a Su’a.

 

Na taua e Vili Togiaso o se ali’i e i ai ana va’a fagota alia e fa’apea, o le taua o le aoaoga lenei, o le a mafai ai ona maua lona tusi pasi e faatautaia ai lana va’a mo le la’uina o le atunu’u i le motu o Aunu’u, ma puipuia mai ai o ia i le ono a’afia i ni isi tulafono a le US Coast Guard, ona o le le usitaia o tulafono ma aiaiga mo le saogalemu i luga o le sami.

 

“E taua tele le aoaoga lenei mo a’u, e ese lava le poto masani i auala e faafoe ai galuega i luga o le sami e pei o le la’uina o tagata i la’u va’a alia o lo o i ai, ese fo’i tulaga o tulafono ona mulimulita’i i ai, o le aoga la o le aoaoga lenei ua ou mana’o ou te lesitala ai, ia maua ai so’u tusi pasi ou te fa’afoeina ai la’u va’a la’upasese”, o le saunoaga lea a Togiaso.

 

O le aoaoga lenei e fai vaega, e i ai aoaoga mo i latou e fia maua ni tusi pasi i va’a alia ia e la’u ai pasese e le silia i le to’a 6, ma fa’asolo atu ai lava i isi ituaiga va’a e pei o le 200 tone le mamafa, ma fa’asolo atu ai loa i isi ituaiga va’a e mamafa atu uta latou te tauaveina.

 

Saunoa le ali’i kapeteni o le M.V Sili o Wally Thompson e fa’apea, o le taua o le aoga lenei, o le a maua ai le avanoa o i latou o lo o i ai le tomai i le fa’atinoina o galuega i luga o le sami e maua ai a latou tusi pasi.